Poslovni optimizam je dva posto BDP-a

»Više od 500 privatnih investicija vrijednih više od 22 milijarde eura čeka priliku, a razlozi stajanja projekata su javna, regionalna i lokalna vlast, birokracija i zakonska regulativa«, kazao je u četvrtak Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, na 4. konferenciji voditelja projekata s temom »Uspješni projekti s malim budžetom«. Dodao je da državni katalog investicija, koji je više skup želja o velikim ulaganjima u infrastrukturne objekte, čini dodatnih oko 14 milijardi eura, ali da od toga neće biti kratkoročnih efekata. Majetić je kazao da je HUP zbog antipoduzetničke klime uveo info-telefon, jer se poduzetnike u Hrvatskoj doživljava kao ljude s vrećama novca koje treba iskoristiti. Prema Majetićevim riječima, zabrinjava da je Hrvatska na 77. mjestu u svijetu po konkurentnosti. Nadalje, 84. je zemlja na svijetu prema jednostavnosti poslovanja, a treća zemlja u Europi i Aziji prema sporosti izlaska iz recesije. »Hrvatska je preskočila Europu i ide prema Africi«, kazao je Majetić.

Majetić je naveo niz faktora - od tržišta rada, mirovinske reforme, poreza do gotovo završene prodaje obiteljskog srebra, te niske razine obrazovanja i vještina, koje utječu na nisku razinu investicija u Hrvatskoj. Primjerice, u Hrvatskoj se većinom rade proizvodi niske dodane vrijednosti, bez poslovne sofisticiranosti i inovativnosti. Uz to, Majetić smatra da je neprirodan odnos radnika u odnosu na umirovljenika, koji se gotovo izjednačio, a uskoro nam, kaže, stižu i novi umirovljenici, dok bi postojeći radnici trebali raditi do 85 godina života. Govoreći o javnom dugu Hrvatske od 45 milijardi eura, Majetić je kazao da on još uvijek nije zabrinjavajući i da je upravljiv, ali da je problem što klizimo prema minusu, jer dug ide u potrošnju, a trošimo više nego što privređujemo.

»Drugim riječima, Hrvatska država je preskupa, a ministar financija ima problem, jer ne zna gdje bi uzeo 12 do 14 milijardi kuna koji čine deficit. No, trošak države nosimo u cijeni domaćih proizvoda«, kazao je Majetić. Upozorio je da je pesimizam u krizi uzeo maha, a da poslovni optimizam čini dva posto BDP-a. Dakle, nužna je nacionalni koncenzus svih za oporavak gospodarstva. Pisanje strategije, kaže, je pet posto njezina uspjeha, a sve ostalo je na provedbi. Na primjer, kaže, Vlada je pored niza mjera provela rebalans državnog proračuna, ali ne i njegov debalans, te su naposljetku izostali stvarni efekti gospodarskog oporavka.

»Osobno sam u Microsoftu bio frustriran zbog primjene ERP-a, koji se provodio bez projekt-menadžera, pa je trajao dulje i stajao puno više od početne cijene. S druge strane, vrijednost Microsofta se mjerila prema vrijedosti zaposlenih ljudi i njihovih sposobnosti. Poduzetnici i radnici, pak, moraju raditi zajedno, jer prvi bez drugih ne mogu ostvariti svoje poslovne poduhvate«, zaključio je Majetić.