Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2020

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jozo Vrdoljak/Privredni.hr, Barbara Ban  

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

- Turistička sezona presudna je za svakog ozbiljnog proizvođača koji želi dobro poslovati na hrvatskom tržištu, a usto može otvoriti vrata i za globalno te tržište Europske unije. Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta u cijeloj Grupi - kaže Ivica Pivac, čelni čovjek Mesne industrije Braća Pivac koja je jedan od najvećih domaćih proizvođača suhomesnatih proizvoda, kad ga se pita o tome koliko je turizam važan za njegovo poslovanje.

Moguća sinergija hrvatskog turizma i prehrambene industrije već je godinama tema rasprava o potencijalima ekonomskog razvoja zemlje, a da je taj poslovni model, kolokvijalno nazvan i “savez zelene i plave Hrvatske”, moguć, pokazao je Sandi Chiavalon, poljoprivredni proizvođač iz Istre. Njegovi vrhunski proizvodi dio su gastronomske ponude naših ponajboljih hotela i restorana, posebno u Istri. Ipak, takve priče i dalje su više izuzetak nego pravilo.

Prema nekim statistikama, udio domaćih poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj potrošnji hrvatskog turizma nije viši od 5 posto, a pritom pojedini sektori imaju znatno veću “domaću komponentu”.

Domaća komponenta
Istraživanje koje je među vodećim hotelsko-turističkim kompanijama u Hrvatskoj provela Hrvatska udruga turizma (HUT) pokazalo je da je potrošnja domaćih proizvoda kod njih znatno viša. Primjerice, domaća komponenta kod vodećih hotelsko-turističkih kompanija u segmentu pekarskih proizvoda iznosi 87 posto, u potrošnji alkoholnih pića 65 posto, kod napitaka 66 posto, kod mesa i mesnih proizvoda 64 posto, a kod povrća 54 posto. Iz toga proizlazi da hotelski sektor nudi ogroman prostor za domaće proizvođače, ali pritom ima vrlo jasne zahtjeve po pitanju količina, kvalitete, pouzdanosti... Kakvi su to izazovi, pokazuje i primjer tvrtke Rabo iz Kneževih Vinograda, koja je jedan od većih domaćih proizvođača svježih jabuka, bresaka i nektarina.

- Veći proizvođači poput nas lanac opskrbe mogu riješiti vlastitom dostavom. Mi smo ostvarili stratešku suradnju s trgovačkim lancem Tommy, koji ima odlično raspoređene maloprodajne objekte duž obale i na otocima. Putem Tommyja se opskrbljuju mnogi turistički objekti i taj je lanac nama velika logistička podrška. Gotovo cjelokupnu proizvodnju nektarina - oko 450 tona - plasiramo na Jadran za vrijeme turističke sezone. Jabuke nisu toliko sezonski proizvod, ali su one konstanta na tržištu te njihova prodaja poraste čak i ljeti, kada je puno sezonskog voća. Općenito, nije tako lako plasirati proizvode kroz turizam kako se čini i što bi bilo logično. Najveći su problem transport, distribucija i logistika, što se nabolje vidi kad proizvođač treba na 50 mjesta dostaviti male količine svježih proizvoda. Zato se velik dio nabave odvija putem supermarketa, koji su postali realni centri opskrbe - objašnjava predsjednik Uprave Nikola Velicki.

Kako doskočiti tom problemu, pokazuje najveći hotelijer s Malog Lošinja, Jadranka. Ona se, bez obzira na sve organizacijske i logističke probleme, uspjela povezati s malim proizvođačima diljem zemlje i to pokušava pretvoriti u svoju prednost.

Suradnja
- Prije pet godina pokrenuli smo suradnju s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s otoka Cresa i Lošinja, zatim smo je proširili na šire područje Istre i Kvarnera, a koju godinu kasnije i na kontinentalni dio Hrvatske, prije svega Slavoniju, Baranju i Međimurje. Danas direktno otkupljujemo proizvode od 60-ak OPG-a, što Grupu Jadranka čini najvećim otkupljivačem proizvoda domaćih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ukupna nabava od OPG-ova iznosi između 5 i 6 milijuna kuna, što obuhvaća i sve ono što nabavljamo od lokalnih ribara te proizvođača raznih predmeta od drva, suveniri, maslinovo ulje, med i ostalo - navode u Jadranki, u kojoj je potreba za plasmanom domaćih proizvoda prilično velika.

Osim hotela, riječ je i o restoranima, kampovima i trgovinama koji se opskrbljuju različitim vrstama namirnica. Budući da je takva nabava zahtjevna i nosi brojne izazove, od troškova i organizacije logistike, preko prijevoza i skladištenja robe u određenom temperaturnom režimu, do odgovarajućeg prijevoza proizvoda, u lošinjskoj hotelskoj kući kažu da su domaće hotelske grupacije s time još na početku iako su neke druge, primjerice austrijska Valamar Riviera i terme Sveti Martin na Muri, već dobrano krenule tim smjerom.

Valamar i Jadranka
- Valamar Riviera ima visok udio zastupljenosti domaće proizvodnje i lokalnih proizvoda u segmentu hrane i pića, što značajno doprinosi osiguranju autentične usluge i proizvoda. Promicanjem autohtonih proizvoda Valamar dodatno obogaćuje ponudu i razvija dugoročnu suradnju s lokalnim proizvođačima. Valamar posluje sa 95 posto domaćih dobavljača te sa svojim partnerima radi na stvaranju dugoročne poslovne suradnje i povjerenja. U Valamaru 73 posto sve hrane i pića čine hrvatski proizvodi, a samo 27 posto uvozni. S istim smo ciljem još prije tri godine osmislili jedinstven koncept pod nazivom Piazza, kojim smo postavili nove standarde u hrvatskom turizmu. Piazza je atraktivan spoj restorana, barova i trgovina koje nude birane proizvode lokalnih proizvođača i OPG-a - poručuju iz Valamara.

Ukratko, nitko ne sumnja u potencijal turističkog tržišta za domaću proizvodnju hrane. Studija koju je država provela još prije 15-ak godina pokazala je da potrebe domaćeg turizma dosežu i 15-ak posto domaće proizvodnje sira i tjestenine te 10-ak posto proizvodnje svježeg mesa, suhomesnatih proizvoda i jaja. Izračun je, uz rezultate studije, uzeo u obzir i anketu o tadašnjoj potrošnji većih hotelskih poduzeća te projekciju na temelju 55 milijuna noćenja i ondašnju domaću proizvodnju hrane. Kako je u međuvremenu turizam višestruko narastao te se kvaliteta hotela unaprijedila, što podrazumijeva i veću potrošnju hrane više kvalitete, a s obzirom na to da se proizvodnja hrane, s druge strane, značajno smanjila, pretpostavka je da su ti udjeli danas znatno veći.

Edukacija
Kako iskoristiti današnji potencijal, izazov je za domaće proizvođače, kao i kreatore javnih politika. Dok neki zagovaraju uvođenje posebnih potpora za plasman lokalno proizvedene hrane, ima i onih koji poput uglednog kutjevačkog vinara Vlade Krauthakera smatraju da su za veći plasman u domaćem turizmu bitni produljenje sezone i edukacija o prezentaciji tih proizvoda.

- Suradnja s ugostiteljskim objektima, bilo u hotelima, bilo u samostalnim objektima duž Jadrana, svake je godine sve bolja. Produljenje turističke sezone je evidentno, a rad na cjelogodišnjem poslovanju turističkih objekata dobro bi došao i nama proizvođačima, i vlasnicima tih objekata, pa i samoj državi. Jednako tako treba raditi na edukaciji ugostiteljskog osoblja jer je prezentacija ponude domaćih proizvoda jako važna za potpuni doživljaj naših gostiju. Činjenica je da gosti jako dobro reagiraju na hrvatske proizvode, a uz dobru prezentaciju puno će više znati o njima i zacijelo će ih opet tražiti - objašnjava Vlado Krauthaker.

S druge strane, kako upozorava konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić, vlasnica tvrtke Geja savjetovanja, važno je i udruživanje proizvođača.

- Danas je Hrvatska na otvorenom tržištu Europske unije. Robe kolaju i u svakom trenutku postoji mogućnost da si veliki hotelijeri osiguraju kontinuiranu isporuku iz bilo kojeg dijela Europe - kaže Zvjezdana Blažić. Kod europskih proizvođača i cijena je stabilna, što kod domaćih često nije slučaj. Prema njezinu mišljenju, puno veći obujam domaćih proizvoda u velikim hotelima hrvatski će proizvođači realizirati kada se u većoj mjeri organiziraju u zadruge i proizvođačke udruge. U proizvodnji voća, povrća i mlijeka, u Hrvatskoj ih je sada sedamnaest.

- Poljoprivrednicima bi to sigurno pomoglo jer bi time stekli jače pregovaračke pozicije i moć. Tada nastupili s jednim pravnim subjektom koji bi im se obvezao. Jer nitko nema razloga da ne uzima lokalnu robu. Međutim, hotelijeri moraju imati sigurnost opskrbe - zaključuje Blažić.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Hrvatska je vodeća svjetska čarter velesila, ali zarađuje znatno manje od - Grka. Zašto?

27.10.2026.

Imamo najveću čarter flotu na svijetu, no zbog prezasićenosti tržišta cijene najma u špici sezone padaju i više od 50 posto. Najam jedrilice u Hrvatskoj je 22 posto niži od Grčke i 28 posto od Turske

Od istarskih tartufa i divljači do jadranskih lignji i školjaka: U Novigradu dva dana jesenskih delicija i zabave uz more

27.10.2026.

Mirisi svježe pripremljenih delicija, čaša dobrog istarskog vina i druženje uz more. Tako će izgledati posljednji listopadski vikend u Novigradu. U petak i subotu, 30. i 31. listopada, od 13 do 21 sat, šarmantna lučica Mandrač i obližnji Park novigradskih

Crikvenički Jadran objavio dobre rezultate, uz rast prihoda te nešto veću dobit

27.10.2026.

Hotelsko-turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice u trećem tromjesečju je uz gotovo jednak broj komercijalnih noćenja kao u istom lanjskom razdoblju ostvarila porast ukupnih prihoda za dva posto, te nešto veću dobit prije oporezivanja od 5,8 milijuna eura,

Podravka juhe pomele konkurenciju: ušle u 56 posto hrvatskih kućanstava

25.10.2026.

Podravka juhe nastavljaju rast i apsolutnu dominaciju na hrvatskom tržištu, pokazuje i novo istraživanje britanske kuće You Gov.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk