Povratak privatizaciji bez strateškog cilja

Vlada planira privatizacijom prikupiti dvije milijarde kuna. Za toliko bi se trebale smanjiti potrebe zaduživanja u okviru računa financiranja otplata dugova i fiskalnog manjka. Privatizacijski aduti Vlade su Croatia osiguranje (CO) i Hrvatska poštanska banka (HPB), a računa se i s nešto novca od prodaje niza manjih manjinskih udjela. Koliki će se udjeli CO-a i HPB-a prodavati i koliko bi mogla utržiti država, ne zna se. Jedan znalac iz osiguravateljnog biznisa kaže kako se ne bi upuštao ni u grube računice vrijednosti Croatia osiguranja, jer je to ipak "black box". O njegovoj vrijednosti, kaže, može se govoriti tek uz dubinski pregled. Mnogo zanimljivijim pitanjem smatra način na koji Vlada namjerava privatizirati CO: "Hoće li to biti ozbiljan međunarodni natječaj ili neka netransparentna operacija?".

Jasna je aluzija na priče o Adrisu koji bi mogao s milijardu kuna postati vlasnikom približno trećine CO-a. Zasad ima mnogo više pitanja nego odgovora, no CO-ovi konkurenti iza kojih stoje strani vlasnici sigurno će pomno pratiti ima li u toj operaciji grešaka u koracima glede usklađenosti sa standardima EU. I u slučaju najava privatizacije HPB-a mnogo je toga još nejasno. Država izravno ima 51% vlasništva, knjigovodstvene vrijednosti 640 milijuna kuna. Namjerava li Vlada prodati svih 51 posto? Gdje su u toj priči mirovinski fondovi, a gdje EBRD u smislu prodaje/kupnje postojećih dionica (prihod države) i dokapitalizacije novima (prihod banke)? Iz Vlade još ne otkrivaju karte. Iako nastavak odavno zamrlog privatizacijskog procesa sam po sebi nije loša vijest, problem je što se čini da je jedini "strateški cilj" i vodilja krpanje potreba financiranja.