Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Kol 2011

Povrtlari zbog Escherichije coli traže 20 milijuna kuna odštete

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Povrtlari zbog Escherichije coli traže 20 milijuna kuna odštete

Iako se slegla medijska prašina oko epidemije Escherichije coli (E.coli), njenim žrtvama i navodima da ju je prouzročilo (pojedino) povrće iz pojedinih europskih zemalja, povrtlari i dalje trpe posljedice, zbrojivši dosad čak 70 milijuna kuna štete. Mnogi među njima te štete neće moći sami sanirati. Povrtlar Miroslav Filipović iz Bušetine pokraj Virovitice, predsjednik novoosnovanog Saveza poljoprivrednih udruga Hrvatske, što okuplja 11 županija, i čelnik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Virovitičko-podravske županije, kaže kako je 2011. u njegovih 17 godina povrtlarenja noćna mora. Oči povrtlara stoga su uprte u državu, u Ministarstvo poljoprivrede, čiji ih je ministar Petar Čobankovič pozvao na sastanak u petak, 19. kolovoza, kako bi se pronašao model pomoći povrtlarima koje je fama oko E.coli, ocjenjuje Filipović, dovela pred sami bankrot.

- Na sastanak s ministrom idemo samo s argumentima, s podacima četiri relevantna distributera i usporedbom ovogodišnjih i lanjskih pokazatelja, da vidimo realne mogućnosti države u našem obeštećenju. Računamo da bi nas država mogla obešteti s 15 - 20 milijuna kuna, no da u taj program pomoći uđu samo profesionalni povrtlari kojima je povrtlarstvo osnovna djelatnost, koji su oštećeni upravo u vrijeme priče s E.coli, a to je svibanj, lipanj i polovina srpnja. Napuhani balon zvan E.coli za nas povrtlare zapravo je bio rat između velikih korporacija, a ceh smo platili mi, pošteni proizvođači - kaže Filipović.

Kao mjere pomoći države, navodi i mogućnost sufinanciranja kamata, da ona bude jamac kod banaka. - Izostane li odšteta, ako im banke ne iziđu u susret, bar 10 posto povrtlara neće moći dalje, neće moći sami - procjenjuje virovitički povrtlar, ističući kako fama s E.coli i dalje uzima danak. Tržište se, nakon početnog potresa, jest tek trgnulo, no to je i dalje jako daleko od normalnih uvjeta pa brojni povrtlari i dalje bacaju neprodanu robu, prisiljeni su na prodaju ispod cijene i do 50 posto, a još k tome, tu je i uvoz. Filipović upozorava da 2011. za povrtlare nije crna samo zbog E.coli, jer uskoro 'na naplatu' stižu i posljedice od suše. Povrtlari su, kaže Filipović, uvijek za dogovor, za sjedanje za zajednički stol, ne za ulicu. No, na nju, izostanu li svi ostali oblici borbe za svoja prava i zahtjeve, poručuje, u svakom trenutku mogu izići s 5.000 traktora.


Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Zlatna žutica poharala vinograde: Naređeno krčenje njih 127

20.10.2026.

Fitosanitarna inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) provela je tijekom rujna i prve polovice listopada ciljane nadzore vinograda radi suzbijanja zlatne žutice vinove loze, pri čemu je ta bolest utvrđena u 127 vinograda, te je radi sprječavanja daljnjeg

Čepinski kupus dobio europsku zaštitu, prepoznat će se po posebnoj oznaci

19.10.2026.

Europska komisija donijela je Provedbenu uredbu kojom se naziv “Čepinski kupus” upisuje u registar Zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) na razini cijele Europske unije. Time je taj tradicionalni slavonski proizvod dobio najvišu pravnu zaštitu i prepoznatlji

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk