Predstavljeno više od 100 ulagačkih projekata

U Hrvatskoj će se u budućnosti najviše investirati u infrastrukturu, a o nekim projektima više detalja moglo se doznati na Panelu o razvoju infrastrukture i projektima zaštite okoliša održanom u sklopu Hrvatskog investicijskog foruma u četvrtak uoči Godišnje skupštine EBRD-a u Zagrebu. Riječ je o projektima za koje, zbog njihove velike vrijednosti, država ili gradovi nemaju sredstava, pa je potrebno potražiti partnere ili osmisliti različite modele financiranja koji kombiniraju više izvora. Državni tajnik u Ministarstvu mora, transporta i infrastrukture Željko Tufekčić kazao je kako se planira izgradnja različite prometne infrastrukture, kao i različitih vidova prometa. Cilj je u budućnosti imati prometni sektor kao snažnu gospodarsku granu, te prometni sustav koji će povećati efikasnost hrvatskog, ali i europskog gospodarstva.

Tako su u gotovo svim hrvatskim lukama u tijeku investicije u gradnju ili proširenje lučke infrastrukture i kapaciteta, koje se redom sufinanciraju sredstvima međunarodnih financijskih institucija, među kojima su osim EBRD-a i EIB, KfW i Svjetska banka. 'Očekujemo dolazak lučkih operatera koji će nastaviti ulagati vlastita sredstva u izgradnju lučkih kapaciteta', kazao je državni tajnik. Nije otklonio mogućnost da će budući operater riječke Luke biti iz Kine, ukoliko njegova ponuda bude najbolja. Govoreći o željezničkoj infrastrukturi, Tufekčić je priznao da smo tu 'tanki'. Dugi niz godina nedovoljnih ulaganja doveo je do toga da se ne može zadržati ni postojeća razina kvalitete, pa je tako prosječna brzina putničkih vlakova u Hrvatskoj lani bila 46 kilometara na sat. No, priprema se niz projekata i očekuje investicijski val u željezničku infrastrukturu, kao i značajna sredstva iz fondova Europske unije. 'Veliki neiskorišteni kapacitet postoji i u riječnim lukama čija će rekonstrukcija financirati sredstvima IPA-e, te u projektu Dunav-Sava, koji se povlači već nekoliko desetljeća i oko kojeg postoje velike dvojbe zbog njegova utjecaja na okoliš', kazao je Tufekčić. Kad je riječ o Zračnoj luci Zagreb koja ne zadovoljava ni kapacitetima ni standardima, najavio je da se uskoro očekuje odabir izvora financiranja gradnje novoga terminala, a najvjerojatnije će to biti neki oblik javno-privatnoga partnerstva. Vrijednost projekta je oko 300 milijuna eura, a njegovom realizacijom kapaciteti bi se povećali na 6 milijuna putnika godišnje.

Thomas Maier, direktor u EBRD-u zadužen za sektor infrastrukture istaknuo je da će EBRD i dalje financirati projekte koji će Hrvatskoj omogućiti integriranje u gospodarstvo regije, a tijekom Godišnje skupštine Banke razgovarat će se o dva projekta: sustavu upravljanja vodom u Sisku gdje EBRD sudjeluje s 11 milijuna eura, a koristila su se i sredstva IPA-e te o projektu Luke Šibenik koju hrvatska Vlada želi sanirati, a EBRD će financijski poduprijeti proširenje pristaništa i gradnju putničkog terminala. Napomenuvši da se trećina gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj odvija u Zagrebu, pročelnik zagrebačkog Ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo kazao je kako Grad sa svojim proračunom teškim 7,4 milijarde kuna nema dovoljno novca za financiranje cijelog niza izuzetno važnih i potrebnih projekata. Među njima je posebno je značajan višenamjenski 800 milijuna eura težak projekt Grad na Savi, koji obuhvaća područje od slovenske granice do Rugvice, u duljini od 22 kilometra. 'Projekt među ostalim obuhvaća regulaciju toka Save, odnosno jaružanje rijeke do Rugvice, kao i gradnju četiri hidroelektrane, a oslobodio bi 180 hektara nove površine za izgradnju. U taj se projekt mora ići da nam se ne bi dogodilo da u jedno doba godine imamo vodeni val iz pravca Slovenije, a u drugo da možemo hodati po suhom riječnom koritu. Slovenija, primjerice, ima Zakon o Savi i rješava taj problem. Zagreb ne može sam realizirati taj projekt, koji je opterećen i s 23.000 imovinsko-pravnih problema, ali to je jedini način da Grad dođe na Savu. Osim toga, golem je njegov značaj i za poljoprivredu i turizam. Usto, na njegovoj gradnji otvorilo bi se 70 do 100 tisuća novih radnih mjesta', ustvrdio je Prežigalo.

Govoreći o problemu rješavanja otpada, podsjetio je na planiranu gradnju spalionice. 'Zagreb proizvodi 300.000 tona otpada godišnje plus još 70.000 tona mulja od pročišćavanja otpadnih voda, što će se u budućnosti povećati na 100.000 tona. Iako se deponij na Jakuševcu planirao zatvoriti najvjerojatnije će produžiti s radom do 2018. godine. Do tada se mora riješiti taj problem i to najvjerojatnije kroz JPP model, da nam se ne bi dogodio Napulj", kazao je, aludirajući na poznati problem s otpadom u tom gradu. Istaknuvši da je interes gradske politike da se izgradi što više garaža, Prežigalo je najavio da se priprema tender za JPP u gradnji velike podzemne garaže kod Klaićeve ulice koja će podzemnim hodnikom biti povezana s hotelom Westin. Za projekt je zainteresirano 17 domaćih i stranih tvrtki, a projekt bi se trebao isplatiti za 12,5 godina. Radi se i projekt rekonstrukcije Zagrebačkog velesajma, koji, kazao je, više ne može funkcionirati na dosadašnji način jer je iznos komunalne naknade koju plaća veći od dobiti koju ostvaruje. 'Napravili smo anketni natječaj i tražimo financijera za gradnju kongresnog centra', kazao je Prežigalo. Direktor njemačkog Fraunhofer instituta za sustave solarne energije Eicke Weber najavio je skoro pokretanje projekta Valis Solaris za proizvodnju solarnih panela u Varaždinu i Lipiku. Projekt još traži financijsku strukturu, kazao je Weber koji drži da zbog atraktivnosti projekta neće biti problem pronaći investitore, a njegov je cilj izići na tržište fotonaponskih ćelija imajući pritom u vidu brzi razvoj solarne tehnologije u svijetu.