Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2024

Prijedlogom proračuna predviđeni prihodi od 33 i rashodi od 37 milijardi eura

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider/Hina  

Prijedlogom proračuna predviđeni prihodi od 33 i rashodi od 37 milijardi eura

Prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu, koji je u četvrtak Vlada uputila u Sabor, predviđa se ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 33 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 37 milijardi eura.

Ukupni prihodi veći su za oko 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za 3,4 milijarde eura, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na sjednici Vlade.

Kada je riječ o projekcijama proračuna za iduće godine, u 2026. prihodi se planiraju u iznosu od 34,8 milijardi eura, a u 2027. od 35,1 milijardu eura. Po pitanju strukture prihoda proračuna za iduću godinu, prihodi od poreza dosežu oko 18,5 milijardi eura, od doprinosa 5,6 milijardi eura, oko 600 milijuna eura su prihodi od imovine, a 8,2 milijarde eura čine ostali prihodi, naveo je Primorac na sjednici Vlade.

Rashodi će, pak, prema Vladinoj projekciji, u 2026. godini iznositi 38,2 milijarde eura, a u 2027. godini 36,8 milijardi eura. U potonjoj godini će doći do blagog smanjivanja rashoda, dominantno zbog smanjivanja komponente "EU i ostale pomoći", rekao je Primorac. U planiranim proračunskim rashodima u 2025. godini, s udjelom od 30 posto prednjače mirovine i ostale naknade građanima, rashodi za zaposlene dosežu 22 posto, 14 posto otpada na pomoći gradovima, županijama, općinama i izvanproračunskim korisnicima, 11 posto odnosi se na subvencije, kapitalne pomoći i donacije, 10 posto na potpore financiranju javnih službi, osam posto su kapitalne investicije, a pet posto čine financijski rashodi i doprinos EU.

Ulaganja u demografiju, modernizaciju obrane...
Po ministarstvima, najviše u odnosu na 2024. godinu, za 11,2 milijarde ili šest posto rastu rashodi Ministarstva rada, mirovinskog sustava obitelji socijalne politike. Primorac napominje da su u odnosu na ranije kreirani i novi resori, odnosno ministarstva s novim ovlastima, pa su tako za 4,7 milijardi eura ili 14 posto veći rashodi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, planirani rashodi novoformiranog Ministarstva demografije i useljeništva iznose 687 milijuna eura, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije 991 milijun eura, dok je pravosuđu i upravi dodana i digitalna transformacija, pri čemu planirani rashodi tog ministarstva u idućoj godini iznose 873 milijuna eura.

Tako, kada se radi o demografskim mjerama i potporama obiteljima i djeci, ukupni rashodi u 2025. iznosit će 685 milijuna eura, pri čemu ministar financija ističe da porast naknade za novorođeno dijete raste s 309 na 618 eura, a povećava se i maksimalna novčana naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

Rekao je da i bi ulaganja u opremanje i modernizaciju vojske u 2025. trebala dosegnuti 2,1 posto BDP-a, što čini 708 milijuna eura, gotovo 150 milijuna više u odnosu na 2024. godinu, a uključuju nabavku raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica Baryaktar, helikoptera Black Hawk, sustava protuzračne obrane, kao i borbenih tenkova Leopard. Tu je i obnova od potresa, a nakon 3,5 milijardi eura uloženih od 2020. do 2024. godine, u iduće tri godine ulaganja bi trebala ukupno iznositi 2,7 milijardi eura, od čega samo u 2025. godini 1,31 milijardu.

Nadalje, planirani rashodi mirovinskog sustava u 2025. iznose 8,85 milijardi eura, dok u ovoj to primjerice iznosi 8,08 milijardi. Primorac pritom napominje da iznos prosječne mirovine kontinuirano raste, a u idućoj godini će se primjenjivati i nova formula usklađivanja mirovina. Primorac je između ostalog iznio i detaljniju strukturu izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama, pa se tako oko 25 posto odnosi na zaposlene u školstvu, 23 posto u zdravstvu, 11 posto je policija, deset posto zaposleni u znanosti, na obranu otpada šest posto, pravosuđe pet posto, a na "ostale" otpada 20 posto.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk