Pšenica između prosvjeda i znanja

Nešto malo više od mjesec dana ostalo je do početka ovogodišnje žetve pšenice. Kako će se ove godine pregovarati sa seljacima o njenoj otkupnoj cijeni, teško je reći, jer sve je izraženija njihova razjedinjenost i grupiranje na dvije skupine - onu radikalniju čiji pobornici smatraju da je izlazak na ceste jedino učinkovito rješenje, i onu liberalniju koju predstavljaju seljaci svjesni da im je potrebno hitno restrukturiranje, znanje i prilagodba europskim i svjetskim trendovima.

»Moglo bi se lako dogoditi da se 15. lipnja ponovi ovogodišnji 1. ožujka kada su seljaci organizirali masovne blokade prometnica po Slavoniji i Baranji«, tvrdi Josip Zmaić, predstavnik brodsko-posavskih seljaka i moglo bi se reći pripadnik one radikalnije grupe. On, naime, ističe kako bi se pšenica ovogodišnjeg roda trebala prodavati po dvije kune za kilogram!

Unatoč tomu što je trenutačna cijena zaliha prošlogodišnje pšenice na budimpeštanskoj burzi ispod 0,80 kuna po kilogramu, Zmaić je uvjeren kako je cijena od dvije kune za hrvatsku pšenicu realna i izvediva. »Neka država uvede PDV na kruh i na tome bi utržila milijardu kuna godišnje. U tom bi se slučaju seljaci odrekli poticaja, ali pod uvjetom da se naši proizvodi pošteno plate. A to je dvije kune po kilogramu pšenice«, kaže Zmaić, dodavši kako trenutačno u cijeloj priči zarađuju samo pekari.

S njim mišljenje dijeli i Tomislav Pokrovac, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije, koji podsjeća kako je cijena pšenice 2008. godine bila 1,50 kuna po kilogramu, i to dok su i gorivo i repromaterijal bili kudikamo jeftiniji. Danas je, tvrdi Pokrovac, cijena proizvodnje pšenice po hektaru dosegla cijenu od 7500 kuna, pa ispod cijene od 1,20 kuna po kilogramu pšenice neće sigurno ići jer bi to seljacima donijelo čisti gubitak. Ističe da ne dolazi u obzir ni cijena iz prošle godine koja je iznosila 0,90 kuna po kilogramu plus 0,15 državnih kuna po kilogramu.

Zbog »slučaja Đakovština« i krađe žita, seljaci su poslali poruku Ministarstvu poljoprivrede da u roku od 30 dana utvrdi model po kojem će se raditi otkup pšenice i po kojoj cijeni, te koja će biti licencirana skladišta za otkup. Ako to izostane, upozoravaju, već 15. lipnja mogli bi se ponovo naći na cestama. S druge, pak, strane, zastupnik liberalnijih seljaka Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje smatra kako je vrijeme da se okrenu dugoročnijem planiranju proizvodnje, korjenitim promjenama navika kada je proizvodnja u pitanju, jer samo će se tako moći prilagoditi europskim standardima.

»Svjesni smo mi da cijena pšenice ne smije biti ispod 1,20 kuna po kilogramu, jer to je jedini način da proizvođači ne budu u minusu. No, pitam se, tko će to platiti?«, pita Laslo. Istaknuo je kako je došlo vrijeme da se seljaci restrukturiraju i u proizvodnju uključe znanje. »Zavod za zapošljavanje pun je diplomiranih agronoma. Tu bi nam mogli pomoći država i županije. Neka ih angažiraju, neka ti školovani ljudi pomognu seljacima da unaprijede svoju proizvodnju«, naglasio je Laslo, dodavši kako bi oni koji imaju male površine trebali, umjesto pšenice, uzgajati druge isplativije kulture poput povrća ili voća.

Očekivani višak rušit će cijenu pšenice
U posljednjih pet godina, unatoč svim problemima koje seljaci svake godine potenciraju, godišnja proizvodnja pšenice u Hrvatskoj porasla je sa 620.000 tona na 903.000 tona. Situaciju dodatno komplicira činjenica da je i u svijetu velika proizvodnja pšenice, oko 675 milijuna tona godišnje, te da će od prošlogodišnjeg uroda ostati oko 197 milijuna tona zaliha. I u Hrvatskoj će od prošle godine u zalihama ostati oko 270.000 tona. S posijanih 140.000 hektara ove se godine očekuje urod od oko 800.000 tona, što znači da će na kraju žetve Hrvatska imati oko milijun tona pšenice. Zbog tog viška će se, sasvim sigurno, rušiti iznos otkupne cijene.