Putin inzistira na Družbi Adriji

Hrvatska je Rusiji zanimljiva radi “širenja transportnog koridora za ruske energente. Zbog toga bi trebalo aktivirati projekt Družba Adria”, stoji u tajnom dokumentu ruskog ministarstva vanjskih poslova naslovljenom “Program djelotvornog korištenja vanjske politike u dugoročnom razvoju Rusije” koji je objavljen u najnovijem ruskom izdanju Newsweeka.

Riječ je o dokumentu o kojem se analiziraju ruski gospodarski i politički interesi širom svijeta te se u sklopu toga spominje i Hrvatska te se jasno pokazuje kako ruska politika i dalje čvrsto inzistira na realizaciji tog projekta. Za razliku od Srbije i Slovenije, ruski diplomati uopće ne spominju projekt gradnje plinovoda Južni tok u Hrvatskoj. Iz toga je jasno kako za posjeta premijerke Jadranke Kosor Moskvi hrvatska delegacija nije dogovorila prolaz magistralnog voda kroz Hrvatsku, već samo njegovog odvojka, što je mnogo manja ekonomska korist za zemlju kroz koju prolazi. Tijekom tog posjeta premijerka je s ruskim kolegom Vladimirom Putinom razgovarala o projektu Družba te su stručnjaci iz JANAF-a (ZSE:JNAF-R-A) i Transnjefta nastavili razgovore na tu temu. Neslužbeno se moglo čuti i kako je ruska strana prolaz Južnog toka kroz Hrvatsku uvjetovala hrvatskim pristajanjem na projekt Družbe. No, prema posljednjim informacijama, Rusi od hrvatske strane još očekuju jasan odgovor jesu li za projekt ili ne. Najviše što je dosad hrvatska strana ponudila kao odgovor jest podatak da naftovod JANAF-a, koji bi bio okosnica projekta, danas radi sa 22 posto kapaciteta i da postoji prostor za “drukčije, više i bolje”.

Sama Jadranka Kosor u vrijeme svoje predizborne predsjedničke kampanje 2005. u suradnji s Crkvom žestoko se suprotstavila tom projektu. Nakon nekoliko godina podržala je projekt, a u Vladi se pojašnjavalo kako su se u međuvremenu promijenile energetske okolnosti te Hrvatska mora imati više dobavnih pravaca. Naftovod Družba Adria dug je 3200 kilometara i proteže se od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke, Mađarske i Hrvatske do terminala Omišalj na otoku Krku. Predviđa se da bi se u prvoj fazi projekta prevezlo pet milijuna tona nafte godišnje do 15 milijuna tona u trećoj fazi. Projekt je 2005. obustavljen nakon što je Stručna komisija Ministarstva zaštite okoliša odbacila Studiju utjecaja na okoliš projekta. JANAF se potom žalio Upravnom sudu, a presuda do danas nije donesena. Prije nekoliko godina tadašnji ministar gospodarstva Branko Vukelić je Rusima predstavio modificiranu varijantu naftovoda prema kojem bi u Melnicama naftovod otišao prema Sloveniji i Italiji. To se argumentiralo činjenicom da bi hrvatskim dijelom Jadrana u tom slučaju godišnje plovilo nekoliko stotina tankera manje.

Tome se žestoko usprotivila Slovenija, a u međuvremenu je stigao i novi prijedlog Moskve o Hrvatskoj kao izvoznom punktu za rusku naftu, kojim bi Omišalj trebao postati jedna od glavnih izvoznih luka za rusku naftu na Mediteranu. U iščekivanju odluke države, JANAF je odlučio unutar postojeće cijevi Omišalj - Sisak omogućiti reverzibilan transport nafte kapaciteta pet milijuna tona godišnje, što odgovara kapacitetu prve faze projekta.