Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2021

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Roguljić  

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zbog kojih će prihodi u sljedećih mjesec dana biti manji u odnosu prema dosadašnjim velikim nogometnim natjecanjima.

Pandemija koronavirusa zadala je težak udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji u posljednjih gotovo godinu i pol, pa tako i onoj sportskoj. Nogomet je ne samo najpopularniji i najpraćeniji sport na svijetu, nego i onaj koji generira najveći financijski prihod. A "pandemijski" Euro donijet će značajno manju zaradu svima koju su u njega na bilo koji način uključeni, izravno ili posredno. Koliko manju, teško je procijeniti na njegovu početku, no sigurno je kako će i prihodi, a i dobit, ako je uopće bude, biti dramatično manji negoli na posljednjoj kontinentalnoj smotri.

Sama UEFA prije pet godina na Euru u Francuskoj ostvarila je 1,92 milijarde eura prihoda, što je bilo povećanje od 500 milijuna eura, ili čak 38 posto u odnosu na Euro 2012., koji su organizirale Poljska i Ukrajina. Najveći dio prihoda, više od polovine, stiglo je od prodaje TV prava (1,024 milijarde eura), značajan iznos donijela su i komercijalna prava (483 milijuna), a "kapnulo" je i od prodaje oko 2,5 milijuna ulaznica (269 milijuna eura). Sve to UEFA-i je od Eura donijelo 847 milijuna eura čiste dobiti, što je bilo iznimno važno za svih 55 europskih reprezentacija, jer je UEFA od toga čak 600 milijuna eura podijelila nacionalnim savezima u razdoblju od 2016. do 2020.

Za "putujući" Euro 2020. UEFA je navodno planirala čak 6,1 milijardu eura prihoda, u optjecaju je bilo više od tri milijuna ulaznica za 51 utakmicu, no više od 60 posto, gotovo dva milijuna, ostat će ih neprodano. Naravno, ne zbog pomanjkanja zanimanja, nego zbog restrikcija koje zemlje organizatori imaju zbog epidemioloških mjera. Utakmice će se igrati pred smanjenim stadionskim kapacitetima, uglavnom od 20 posto (München) do 33 posto (Amsterdam), a odskaču Baku (50 posto) i Budimpešta, koja će jedina ugostiti navijače s punim kapacitetom (oko 67.000). S obzirom na cijene ulaznica, za prvi krug od 30 do 125 eura (Baku, Bukurešt, Budimpešta), odnosno 50 do 185 eura za ostale gradove i osminu finala, pa do finala (London) u rasponu od 95 do 945 eura, procjenjuje se da će samo od ulaznica prihod biti umanjen za oko 250 milijuna eura. Moguća su povećanja kapaciteta tijekom Eura, ovisno o epidemiološkoj slici i odlukama lokalnih vlasti, no to neće značajnije promijeniti situaciju.

Ni zemlje domaćini, njih 11 s 11 gradova, financijski neće biti ni blizu onome kako je svoj Euro 2016. godine "naplatila" Francuska. Domaćin 15. Eura od svog je domaćinstva dobio financijsku injekciju od 1,22 milijarde eura u svim sferama, od turizma, povećane potrošnje, pa do izdašnijeg priljeva poreza.

Prema izračunima, tijekom mjesec dana u deset francuskih gradova stiglo je više od 600.000 inozemnih turista, koji su u prosjeku dnevno potrošili 154 eura, a ostajali prosječno osam dana. Restorani, kafići, trgovine, prijevoznici, hoteli, pansioni…, osjetili su značajan utjecaj Eura i Francuzi sigurno nisu požalili zbog organizacije. Jedan od gradova domaćina, St. Etienne, u kojem su se igrale četiri utakmice (među kojima i Hrvatska - Češka, nap. a.), ostvario je čistih 45,1 milijun eura, odnosno 17 puta više od troškova organizacije. I država je odlično prošla, uložila je manje od 200 milijuna eura javnog novca, a dobila mnogo više.

Sličnome su se nadali i domaćini ovoga Eura, kojih je od prvobitnih 13 ostalo 11. No više je nego sigurno kako će ovogodišnje brojke biti daleko od priželjkivanih, koje bi se ostvarile u vremenima "starog normalnog".

Putovanja navijača vrlo su ograničena, neke destinacije, poput Velike Britanije, praktički su nedostupne većini (zbog obvezne desetodnevne karantene te dva testiranja), pa ovoga ljeta nećemo gledati krcate ulice i trgove pune kao u nekim prijašnjim, kada je nogomet zaokupio Europu i svijet na mjesec dana.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk