Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2021

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Roguljić  

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zbog kojih će prihodi u sljedećih mjesec dana biti manji u odnosu prema dosadašnjim velikim nogometnim natjecanjima.

Pandemija koronavirusa zadala je težak udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji u posljednjih gotovo godinu i pol, pa tako i onoj sportskoj. Nogomet je ne samo najpopularniji i najpraćeniji sport na svijetu, nego i onaj koji generira najveći financijski prihod. A "pandemijski" Euro donijet će značajno manju zaradu svima koju su u njega na bilo koji način uključeni, izravno ili posredno. Koliko manju, teško je procijeniti na njegovu početku, no sigurno je kako će i prihodi, a i dobit, ako je uopće bude, biti dramatično manji negoli na posljednjoj kontinentalnoj smotri.

Sama UEFA prije pet godina na Euru u Francuskoj ostvarila je 1,92 milijarde eura prihoda, što je bilo povećanje od 500 milijuna eura, ili čak 38 posto u odnosu na Euro 2012., koji su organizirale Poljska i Ukrajina. Najveći dio prihoda, više od polovine, stiglo je od prodaje TV prava (1,024 milijarde eura), značajan iznos donijela su i komercijalna prava (483 milijuna), a "kapnulo" je i od prodaje oko 2,5 milijuna ulaznica (269 milijuna eura). Sve to UEFA-i je od Eura donijelo 847 milijuna eura čiste dobiti, što je bilo iznimno važno za svih 55 europskih reprezentacija, jer je UEFA od toga čak 600 milijuna eura podijelila nacionalnim savezima u razdoblju od 2016. do 2020.

Za "putujući" Euro 2020. UEFA je navodno planirala čak 6,1 milijardu eura prihoda, u optjecaju je bilo više od tri milijuna ulaznica za 51 utakmicu, no više od 60 posto, gotovo dva milijuna, ostat će ih neprodano. Naravno, ne zbog pomanjkanja zanimanja, nego zbog restrikcija koje zemlje organizatori imaju zbog epidemioloških mjera. Utakmice će se igrati pred smanjenim stadionskim kapacitetima, uglavnom od 20 posto (München) do 33 posto (Amsterdam), a odskaču Baku (50 posto) i Budimpešta, koja će jedina ugostiti navijače s punim kapacitetom (oko 67.000). S obzirom na cijene ulaznica, za prvi krug od 30 do 125 eura (Baku, Bukurešt, Budimpešta), odnosno 50 do 185 eura za ostale gradove i osminu finala, pa do finala (London) u rasponu od 95 do 945 eura, procjenjuje se da će samo od ulaznica prihod biti umanjen za oko 250 milijuna eura. Moguća su povećanja kapaciteta tijekom Eura, ovisno o epidemiološkoj slici i odlukama lokalnih vlasti, no to neće značajnije promijeniti situaciju.

Ni zemlje domaćini, njih 11 s 11 gradova, financijski neće biti ni blizu onome kako je svoj Euro 2016. godine "naplatila" Francuska. Domaćin 15. Eura od svog je domaćinstva dobio financijsku injekciju od 1,22 milijarde eura u svim sferama, od turizma, povećane potrošnje, pa do izdašnijeg priljeva poreza.

Prema izračunima, tijekom mjesec dana u deset francuskih gradova stiglo je više od 600.000 inozemnih turista, koji su u prosjeku dnevno potrošili 154 eura, a ostajali prosječno osam dana. Restorani, kafići, trgovine, prijevoznici, hoteli, pansioni…, osjetili su značajan utjecaj Eura i Francuzi sigurno nisu požalili zbog organizacije. Jedan od gradova domaćina, St. Etienne, u kojem su se igrale četiri utakmice (među kojima i Hrvatska - Češka, nap. a.), ostvario je čistih 45,1 milijun eura, odnosno 17 puta više od troškova organizacije. I država je odlično prošla, uložila je manje od 200 milijuna eura javnog novca, a dobila mnogo više.

Sličnome su se nadali i domaćini ovoga Eura, kojih je od prvobitnih 13 ostalo 11. No više je nego sigurno kako će ovogodišnje brojke biti daleko od priželjkivanih, koje bi se ostvarile u vremenima "starog normalnog".

Putovanja navijača vrlo su ograničena, neke destinacije, poput Velike Britanije, praktički su nedostupne većini (zbog obvezne desetodnevne karantene te dva testiranja), pa ovoga ljeta nećemo gledati krcate ulice i trgove pune kao u nekim prijašnjim, kada je nogomet zaokupio Europu i svijet na mjesec dana.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj je trenutno više od 900 tisuća turista

28.07.2021.

Prema prvim podacima sustava eVisitor u Hrvatskoj je trenutno više od 900.000 turista. Najviše ih je u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji.

HAC: Autocestama za vikend prošlo 40 posto više vozila nego lani

28.07.2021.

Autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) proteklog je vikenda prošlo gotovo 843 tisuće vozila ili 39 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, što je pratio i porast prihoda od naplaćene cestarine, od 41 posto, izvijestili su u ponedjeljak

Na Pelješcu najbolja turistička godina u povijesti

28.07.2021.

Polako se budi turizam i na krajnjem jugu. Dok je Dubrovnik na otprilike 50 posto rezultata iz 2019., Orebić i okolica gotovo su premašili i ostvareno u toj rekordnoj godini. Mjesto Viganj, koje je centar jedrenja na dasci, bilježi najbolju turističku god

Splitska zračna luka najprometnija u Hrvatskoj

27.07.2021.

Splitska zračna luka najprometnija je luka u Hrvatskoj, a samo ovoga vikenda tamo sletjelo je i poletjelo 180 zrakoplova s 32 tisuće putnika, podatci su iz Zračne luke Split - Resnik

HNB utvrdio konačni prijedlog motiva za hrvatsku stranu eurokovanica

24.07.2021.

Izrada optjecajnoga kovanog novca eura s hrvatskom nacionalnom stranom trebala bi započeti najranije šest mjeseci prije dana uvođenja eura, odnosno nakon Odluke Vijeća EU-a da Hrvatska uvodi euro.

Tag cloud

  1. 2229 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1215 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1074 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 913 članka imaju tag investicije
  12. 1044 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 641 članka imaju tag maloprodaja
  19. 440 članka imaju tag poticaji
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 401 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 437 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici