Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2021

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Goran Roguljić  

"Putujući" 16. Euro donijet će znatno manje prihode svima

Utakmicom Turske i Italije u Rimu, u petak navečer počelo je 16. Europsko nogometno prvenstvo. Specifično zbog mnogo razloga, između ostaloga i činjenice da je prvo koje se igra u neparnoj godini, ali i zbog specifičnih uvjeta u kojima će se održati, a zbog kojih će prihodi u sljedećih mjesec dana biti manji u odnosu prema dosadašnjim velikim nogometnim natjecanjima.

Pandemija koronavirusa zadala je težak udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji u posljednjih gotovo godinu i pol, pa tako i onoj sportskoj. Nogomet je ne samo najpopularniji i najpraćeniji sport na svijetu, nego i onaj koji generira najveći financijski prihod. A "pandemijski" Euro donijet će značajno manju zaradu svima koju su u njega na bilo koji način uključeni, izravno ili posredno. Koliko manju, teško je procijeniti na njegovu početku, no sigurno je kako će i prihodi, a i dobit, ako je uopće bude, biti dramatično manji negoli na posljednjoj kontinentalnoj smotri.

Sama UEFA prije pet godina na Euru u Francuskoj ostvarila je 1,92 milijarde eura prihoda, što je bilo povećanje od 500 milijuna eura, ili čak 38 posto u odnosu na Euro 2012., koji su organizirale Poljska i Ukrajina. Najveći dio prihoda, više od polovine, stiglo je od prodaje TV prava (1,024 milijarde eura), značajan iznos donijela su i komercijalna prava (483 milijuna), a "kapnulo" je i od prodaje oko 2,5 milijuna ulaznica (269 milijuna eura). Sve to UEFA-i je od Eura donijelo 847 milijuna eura čiste dobiti, što je bilo iznimno važno za svih 55 europskih reprezentacija, jer je UEFA od toga čak 600 milijuna eura podijelila nacionalnim savezima u razdoblju od 2016. do 2020.

Za "putujući" Euro 2020. UEFA je navodno planirala čak 6,1 milijardu eura prihoda, u optjecaju je bilo više od tri milijuna ulaznica za 51 utakmicu, no više od 60 posto, gotovo dva milijuna, ostat će ih neprodano. Naravno, ne zbog pomanjkanja zanimanja, nego zbog restrikcija koje zemlje organizatori imaju zbog epidemioloških mjera. Utakmice će se igrati pred smanjenim stadionskim kapacitetima, uglavnom od 20 posto (München) do 33 posto (Amsterdam), a odskaču Baku (50 posto) i Budimpešta, koja će jedina ugostiti navijače s punim kapacitetom (oko 67.000). S obzirom na cijene ulaznica, za prvi krug od 30 do 125 eura (Baku, Bukurešt, Budimpešta), odnosno 50 do 185 eura za ostale gradove i osminu finala, pa do finala (London) u rasponu od 95 do 945 eura, procjenjuje se da će samo od ulaznica prihod biti umanjen za oko 250 milijuna eura. Moguća su povećanja kapaciteta tijekom Eura, ovisno o epidemiološkoj slici i odlukama lokalnih vlasti, no to neće značajnije promijeniti situaciju.

Ni zemlje domaćini, njih 11 s 11 gradova, financijski neće biti ni blizu onome kako je svoj Euro 2016. godine "naplatila" Francuska. Domaćin 15. Eura od svog je domaćinstva dobio financijsku injekciju od 1,22 milijarde eura u svim sferama, od turizma, povećane potrošnje, pa do izdašnijeg priljeva poreza.

Prema izračunima, tijekom mjesec dana u deset francuskih gradova stiglo je više od 600.000 inozemnih turista, koji su u prosjeku dnevno potrošili 154 eura, a ostajali prosječno osam dana. Restorani, kafići, trgovine, prijevoznici, hoteli, pansioni…, osjetili su značajan utjecaj Eura i Francuzi sigurno nisu požalili zbog organizacije. Jedan od gradova domaćina, St. Etienne, u kojem su se igrale četiri utakmice (među kojima i Hrvatska - Češka, nap. a.), ostvario je čistih 45,1 milijun eura, odnosno 17 puta više od troškova organizacije. I država je odlično prošla, uložila je manje od 200 milijuna eura javnog novca, a dobila mnogo više.

Sličnome su se nadali i domaćini ovoga Eura, kojih je od prvobitnih 13 ostalo 11. No više je nego sigurno kako će ovogodišnje brojke biti daleko od priželjkivanih, koje bi se ostvarile u vremenima "starog normalnog".

Putovanja navijača vrlo su ograničena, neke destinacije, poput Velike Britanije, praktički su nedostupne većini (zbog obvezne desetodnevne karantene te dva testiranja), pa ovoga ljeta nećemo gledati krcate ulice i trgove pune kao u nekim prijašnjim, kada je nogomet zaokupio Europu i svijet na mjesec dana.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska je vodeća svjetska čarter velesila, ali zarađuje znatno manje od - Grka. Zašto?

27.10.2026.

Imamo najveću čarter flotu na svijetu, no zbog prezasićenosti tržišta cijene najma u špici sezone padaju i više od 50 posto. Najam jedrilice u Hrvatskoj je 22 posto niži od Grčke i 28 posto od Turske

Od istarskih tartufa i divljači do jadranskih lignji i školjaka: U Novigradu dva dana jesenskih delicija i zabave uz more

27.10.2026.

Mirisi svježe pripremljenih delicija, čaša dobrog istarskog vina i druženje uz more. Tako će izgledati posljednji listopadski vikend u Novigradu. U petak i subotu, 30. i 31. listopada, od 13 do 21 sat, šarmantna lučica Mandrač i obližnji Park novigradskih

Crikvenički Jadran objavio dobre rezultate, uz rast prihoda te nešto veću dobit

27.10.2026.

Hotelsko-turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice u trećem tromjesečju je uz gotovo jednak broj komercijalnih noćenja kao u istom lanjskom razdoblju ostvarila porast ukupnih prihoda za dva posto, te nešto veću dobit prije oporezivanja od 5,8 milijuna eura,

Otvoren 28. međunarodni sajam Biograd Boat Show s 400 izlagača

23.10.2026.

Jedan od najvećih sajmova nautike u Hrvatskoj i srednjoj Europi, Međunarodni 28. Biograd Boat Show u organizaciji biogradske tvrtke Ilirija otvoren je u srijedu u Marini Kornati, na kojem sudjeluje više od 400 izlagača, a trajat će do 25. listopada, izvij

Hrvatska najkvalitetnija kamping destinacija u Europi

20.10.2026.

Hrvatska je po najnovijem istraživanju PinCampa njemačkog ADAC-a najkvalitetnija kamping destinacija u Europi s dobrim omjerom vrijednosti za novac, što potvrđuje ispravnost smjera razvoja i ulaganja u taj važni segment hrvatskog turizma, istaknuto je u u

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk