Rezidba krenula, a rezača nema: Vinogradari i voćari pred ozbiljnim problemom

Iako su vremenski uvjeti ove godine povoljni, poljoprivrednici diljem zemlje suočavaju se s istim problemom: nedostatkom ljudi koji znaju raditi. Rezidba je krenula, ali pitanje koje se sve češće čuje među proizvođačima glasi tko će je odraditi?

Dok se zima polako bliži kraju, u hrvatskim voćnjacima i vinogradima traje jedna od najvažnijih sezonskih operacija - rezidba. To je posao koji ne može čekati, jer upravo od pravilnog orezivanja ovisi zdravlje biljke, količina uroda i kvaliteta ploda ili grožđa.

No, iako su vremenski uvjeti povoljni, poljoprivrednici diljem zemlje suočavaju se s drugim problemom: nedostatkom ljudi koji znaju raditi. Rezidba je krenula, ali pitanje koje se sve češće čuje među proizvođačima glasi tko će je odraditi?

Idealni uvjeti, ali rezidba nije posao za bilo koga
Stjepan Zorić, dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, ističe kako su uvjeti ove zime gotovo savršeni za početak zimske rezidbe. Temperature nisu preniske, nema velikih minusa, a vrijeme je stabilno, što je, kako kaže, ključno za sigurnost voćaka.

"U principu idealni su uvjeti da se rezidba voćnjaka počne obavljati. Zimska rezidba je najvažnija pomotehnička mjera. I svi voćari koji imaju mogućnost već su krenuli“, kaže Zorić.

Dodaje da je u voćarstvu uvriježeno mišljenje kako rezidbu ne treba raditi pri vrlo niskim temperaturama, no naglašava da su veći problem nagle oscilacije.

"Najvažnije je da ne dođe do velike promjene temperature, da se sokovi ne pokrenu pa onda opet dođe do smrzavanja. Ali tko ima veće površine, mora krenuti", objašnjava.

U voćarstvu se ne orezuje sve jednako. "Trešnje, breskve i kajsije ostavljaju se za početak kretanja vegetacije. Ali jabuke i kruške režu se bez problema tijekom cijele zime", kaže.

Vinogradari su, prema njegovim riječima, krenuli još ranije. Vinova loza bolje podnosi ranu rezidbu, pa je u vinogradima posao već u punom jeku.

Nema ljudi ni za satnicu od 8 eura
Iako se rezidba smatra rutinskim poslom, u stvarnosti je riječ o zahvatu koji zahtijeva znanje i iskustvo. Upravo tu počinje najveći problem hrvatske proizvodnje voća i vina. Zorić otvoreno govori o onome što sve više voćara priznaje, najveća kočnica razvoja nije zemlja ni tehnologija, nego ljudi.

"Sektor voća i povrća ima velik udio ljudskog rada. I taj ljudski rad više ne možete nadomjestiti. Radnika jednostavno nema. Više nije ni pitanje je li satnica sedam ili osam eura. Nema ljudi“, upozorava.

Ovakva situacija, kaže, mijenja i poslovne odluke.
Rezidba nije posao poput berbe ili skupljanja granja, gdje se može angažirati bilo tko. Rezidba zahtijeva stručnost, jer jedan pogrešan rez može značiti manji urod, slabiju kvalitetu ili čak dugoročnu štetu na stablu. "Ako nema stručnosti, ne možete ga pustiti u svoj voćnjak. Može napraviti više štete nego koristi", naglašava Zorić.

U modernim voćnjacima sve se više razmatra strojna rezidba, odnosno predrezidba. Zorić navodi kako je prije dvije godine koristio takav stroj i da je pomogao značajno, ali investicija je velika i teško dostupna manjim proizvođačima. "Strojevi su skupi i zahtjevni, nisu za male površine. Ali pomažu. Stroj može skinuti 50 do 60 posto vegetativne mase, a onda radnici odrade fini dio ručno“, objašnjava.

Time se ubrzava ručni dio rezidbe, koji i dalje mora odraditi čovjek. Potpuna automatizacija, barem za sada, nije realna.