Rezovi će biti oštriji nego što su najavili

Svjetska banka digla je pravu medijsku prašinu najavivši da se Hrvatska vraća u recesiju te da nova vlada mora rezati plaće javnom sektoru, a mirovine onima koji su u nju otišli po posebnim uvjetima. Rezati se trebaju i socijalni transferi te usporedno provoditi reforme mirovinskog sustava i liberalizirati Zakon o radu, kazali su u Svjetskoj banci, u kojoj ne vjeruju u smanjenje deficita proračuna ako se proračunska potrošnja ne smanji za oko sedam milijardi kuna.

U koliziji je to s poznatim planovima Kukuriku koalicije, koja bi idućih dana trebala ući u Banske dvore, ali neslužbeno doznajemo da će se potezi nove vlade ponešto razlikovati o ekonomskog plana koji su predstavili javnosti prije izbora. Bit će oštrijih rezova nego što građani očekuju, a neslužbeno se među ekonomistima aktualizirala priča o aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom, koji bi poslužio kao alibi za ukidanje prava određenim skupinama društva. »Proračunska potrošnja mora se rezati jer ova razina prava nije održiva, ali to su teške odluke jer iza prava stoje konkretni ljudi«, kaže profesor Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti. Upozorio je, poput mnogih, da se s modelom rasta na potrošnji moramo pozdraviti, pa lokomotiva koja može vući moraju biti izvoz te investicije. Ipak, teško je osigurati investicije privatnog sektora kad s druge strane kao omča stoji visoki deficit, čiji je problem loša struktura uz razinu koja više nije prihvatljiva. U prava umirovljenika i branitelja, te drugih uživatelja socijalne pomoći ne bi dirao do 'samog kraja', ali bi bolje uredio te temeljito provjerio tko sve prima transfere. »Paušalno rezanje tih izdataka danas je nerealno i opasno za državni poredak«, upozorava Marijan Kostrenčić, ugledni konzultant i gospodarstvenik. Napominje da je smanjenje deficita u 2012. bespredmetna rasprava, jer Milanovićeva vlada mora pokazati odmah da ima konkretan plan za iduću godinu. »Hrvatska neće svoje strukturalne probleme riješiti privatizacijom, to je potpuno protiv nacionalnih interesa u ovom trenutku kada su vrijednosti imovine potpuno srušene. Jedino rješenje je angažiranje nezavisnih i stručnih kadrova«, kaže Kostrenčić pa dodaje da bez profesionalnog upravljanja nema promjena.

S druge strane, profesor Brkić upozorava da ne postoje nikakve mjere ekonomske politike koje bi izbjegle zadiranje u stečena prava, pri čemu naglasak stavlja na transfere vezane za mirovine. »Jaz koji je nastao između prihoda te rashoda mirovinskog sustava, a koji seže i do 40 posto, nastao je uglavnom zbog mirovina po posebnim uvjetima«, napomenuo je Brkić. Tu se, dakle, slaže s ocjenama Svjetske banke da se reforma tog dijela mirovina mora napraviti, a podsjećamo da je prijedlog međunarodne financijske institucije da se u roku od pet godina mirovine za 13 povlaštenih skupina moraju u visini prilagoditi razinama redovnih mirovina. Ipak, Brkić ne podržava inicijativu Svjetske banke koja vodi prema podizanju udjela doprinosa za obvezne mirovinske fondove na 10 posto, jer bi to, kaže, dovelo do većih neravnoteža. »Od sadašnjih 5 posto mirovinskog doprinosa, koji ide u drugi stup, ni 2 posto se ne može plasirati u tržište kapitala, jer ga nema, pa bi podizanje udjela samo služilo za daljnje financiranje države«, jasan je Brkić. Prema procjenama Svjetske banke, za povlaštene mirovine izdvaja se oko 6,3 milijarde kuna godišnje, a tu je gotovo 11.000 bivših pripadnika Hrvatske vojske, gotovo 65.000 branitelja, kojih ima manje nego umirovljenika koji su povlaštene mirovine stekli u komunističkom sustavu. Takvih je više od 71.000, među kojima su partizani, pripadnici UDBA-e i JNA te komunistički dužnosnici.

Kukuriku koalicija je u izjavama njezinih čelnika najavila rezanje proračuna za oko 3,34 milijarde kuna, ali taj raspon prema nekim najavama ide i do 5 milijardi kuna manjeg proračuna. Ipak, ako bi ispunili predizborno obećanje po kojem će zdravstveni doprinos smanjiti za jedan posto nedostajat će im još 1,1 milijarda kuna za pokrivanje troškova sustava. Dakle, financijska konsolidacija, pad BDP-a i smanjenje zdravstvenog doprinosa s 15 na 14 posto ukupno dovodi do proračuna koji mora biti niži za gotovo 8 milijardi kuna, čemu treba pridodati i preraspodjele potrošnje zbog povećanja ukupnih izdvajanja za kamate. Tako bi došli do limita javne potrošnje na 115 milijardi kuna, a očekuje se da će Hrvatska narodna banka u četvrtak upravo taj iznos predložiti nakon provedene analize. Morat će se rezati jer prema analizama uglednih makroekonomista investicije i izvoz neće dovoljno brzo rasti da bi se značajno popravili prihodi proračuna. Zapravo, očekuje se da će investicije stagnirati uz povećanje izravnih stranih investicija na 1,2 milijarde eura, što je u odnosu na domaće investicije tek kap u moru ulaganja koja su Hrvatskoj potrebna. Država je lani isplatila 6,5 milijardi kuna subvencija, a do listopada ove godine oko 5,4 milijarde kuna. Većina tog novca plasirana je u pomoć poljoprivrednicima, koji dobiju oko 3,5 milijarde kuna pomoći, ali je velik dio transferiran Hrvatskim željeznicama, koje dobiju oko 1,6 milijardu kuna, a novac služi i za dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Možda bi se i dalo srezati pomoć poljoprivrednicima, ali da bi se postigle uštede seljacima bi trebalo ukinuti potpore, a još ne bi bilo dovoljno rezova za zadovoljavanje zadržavanja kreditnog rejtinga. Država mora srezati ponajprije administraciju, i to smanjivanjem broja općina i samim time problema upravljanja strateškim interesima države, poziva na teritorijalnu reformu Kostrenčić. »Još potkraj socijalističkog državnog ustroja smatralo se da je broj od oko 160 općina bio preveliki, a znamo koliko ima danas«, kaže za Vjesnik.

Subvencije, posebno one u poljoprivredi, treba drastično revidirati, kaže, jer su one više služile »tihoj privatizaciji nego razvoju«, a nove investicije se mogu privući samo organiziranim nastupom, tipa gradnje hrvatskih cesta u Račanovoj vladi, znači međuresorskim zaduženjima i možda imenovanjem ministra bez portfelja za investicije. I ovom prilikom zalaže se za povećanje oporezivanja dobiti na 25 posto te smanjenjem poreza na dohodak na istu stopu, te raspisivanje javnog zajma za konkretne projekte, što je bila jedna od ideja Kukuriku koalicije plasirana u javnost kroz model »projektnih obveznica«.