Riba se slabo lovi, još slabije prodaje

Desetljećima je u nas uvriježeno mišljenje kako se u ljetnim mjesecima ribu jede puno više nego u ostalom dijelu godine, te kako su turisti, nadasve Talijani veliki konzumenti ribe. Možda su nekad i bili, u nekom bogatijem vremenu, ali danas tako nije. Ribu se malo jede. Jednako to vrijedi za naše ljude, koji su pri dnu europske ljestvice potrošača ribe, kao i turiste koji u nas ljetuju. Potrošnja ribe ljeti se smanjuje, rečeno nam je proteklih dana iz nekoliko izvora.

– Ljetni mjeseci donose drastičan pad prodaje, govori nam Ive Sinovčić, voditelj maloprodaje u riječkom Ugoru. Lipanj i srpanj puno su lošiji od veljače i ožujka. Čim jako zagrije ljudi manje dolaze u ribarnicu, a potražnja se smanjuje i zbog godišnjih odmora, jer mnogo ljudi odlazi iz grada. Slabiji su i ulovi, događalo se više dana za redom da nismo imali koćarske ribe. U nas se riba općenito slabo prodaje. Proteklih dana imali smo velike količine plavica, najjeftinije ribe, i njihova je prodaja bila izuzetno slaba. Puno više prodamo u toku zime, nego ljeti, zaključuje Sinovčić.

Skupa uvozna riba
Potrošnja raste, što je logično, u turističkim mjestima gdje se ljeti broj stanovnika višestruko povećava. U toj masi ima i konzumenata ribe, i na lokalnim ribarnicama odmah raste potražnja i prodaja. Ona, međutim, nije proporcionalna ukupnom broju gostiju. Razgovarali smo i s nekoliko ugostitelja. Odgovori su, opet, bili slični. Naši gosti slabi su potrošači ribe i ostalih skupljih jela iz mora. Najčešće se naručuje salata od mrkača, govori jedan od njih, a drugi dodaje da mu se značajno povećala potrošnja smrznutih lignji. Uz lignje, naručuju se rižoti, pašte i slična jeftinija jela.

– Potrošnja ribe uopće se ne povećava, tvrdi Joso Tariba, vlasnik poznatog restorana Amfora u Voloskom. Prošle godine zabilježili smo izraziti pad, a sada je potrošnja prepolovljena u odnosu na lanjsku. Škampi se slabo love i te skromne količine teško se prodaju, jastoga već dugo nitko nije naručio. Rijetkost je u današnje vrijeme veća grupa koja će naručiti kvalitetnu ribu ili velikog raka. Najčešći gosti su po dvoje. Jedan od razloga tome su i cijene ribe, one naprosto luduju. Nedopustivo je skupa uvozna riba, ona koja na naše ribarnice dolazi iz Maroka, Tunisa, s obala Atlantskog oceana. Naš je problem i taj što za ribu kupljenu na ribarnici ne dobivamo račun.

Pozitivnija priča
Nešto drugačiju i malo ljepšu priču ponudio nam je Dražen Lesica iz restorana Rivica u Njivicama. I on se žali na sivo tržište za jadransku ribu, koju često nude sportski i dopunski ribolovci, pa čak i strani državljani. Ipak, konstatira, stanje se popravlja, može se dobiti račun za ribu čija se potrošnja u ljetnim mjesecima povećava. Nisam radio brojčanu analizu, ali ljeti se promet ribe značajno povećava, govori Dražen Lesica. Ljeto u cjelini povećava promet restorana, pa raste i potrošnja ribe. U prosjeku, u odnosu na broj posjetitelja, potrošnja ribe veća je ljeti, nego u zimi. Ipak, prodaja oscilira, ova je godina specifična, smanjila se platežna moć gostiju. Slabiji je promet ribe nego prijašnjih godina, više se traže razne pašte, a manje kvalitetna riba.