Rijeka, Kopar i Trst protiv konkurencije sa sjevera

Riječka luka u minulih deset godina povećala je kontejnerski promet s deset tisuća TEU-a na 175 tisuća TEU-a u ovoj godini, s planom pretovara 200 tisuća kontejnera u 2009. Na taj način Luka Rijeka uvrstila se među luke s najvećim postotkom godišnjeg porasta pretovara tereta trenutno u Europi. Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka Bojana Hlače, u riječkoj luci u narednih deset godina u planu je povećanje prometa na milijun TEU-a godišnje.

Preduvjet za to je izgradnja Zagrebačke obale (680 metara) uz koju će moći pristajati najveći kontejnerski brodovi na svijetu, zatim stavljanje u funkciju prometnice D-403 (kontejnerski terminal - riječka obilaznica), te uvođenje nove tehnologije za prekrcaj kontejnera, jer postojeća ima ograničene kapacitete. Naravno, glavni preduvjet je izgradnja ravničarske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo.

Zbog povećanja prekrcaja robe, Rijeka je ponovno postala važna luka na Sredozemlju, te ne čudi što će luke Rijeka, Kopar i Trst zajedno nastupiti na najvećem svjetskom sajmu transporta u Münchenu, u svibnju 2009. Jer, samo udružene, luke mogu konkurirati sjevernoeuropskim lukama Antwerpenu, Rotterdamu, Amsterdamu, Bremenu i Hamburgu, preko kojih ide velik dio tereta za zemlje srednje Europe.
Tršćanska luka godišnje pretovari 270 tisuća TEU-a, a koparska između 150 i 300 tisuća. Međutim, te sve tri luke deset puta su manje od luke Hamburg, koja godišnje ostvari promet od 10 milijuna TEU-a i 120 milijuna tona suhog, rasutog i tekućeg tereta. Treba reći da je upravo riječka luka promoviranjem riječkog prometnog pravca prije gotovo deset godina na dalekom istoku, dovela u sjeverni Jadran desetak najvećih svjetskih brodara za prijevoz kontejnera, koji su uz Rijeku, potom počeli poslovati i s Koprom i Trstom.

Koparska luka deset je puta površinski veća od riječke, što joj omogućuje, između ostalog, da ostvari i godišnji promet od 500 tisuća automobila. Međutim, razvoj koparske luke ograničen je dubinom mora, oko 12 metara, dok riječka luka, uz Zagrebačku obalu ima dubinu od 18 metara, što omogućuje prihvat najvećih kontejnerskih brodova na svijetu.

Direktor Hlača napominje kako riječka luka nastoji ublažiti posljedice svjetske gospodarske krize tako da se već ranije počela povezivati, ne samo s velikim brodarima, već i s drugim tvrtkama koje upravljaju kontejnerskim terminalima te imaju potrebnu logistiku, poput kamiona i vlakova na cijelom prometnom pravcu.
S obzirom da prijevoz roba s Dalekog istoka, i obrnuto, stagnira, riječka luka promovira južni europski prometni pravac i svoje usluge nudi u Južnoj Americi, prvenstveno Argentini, Brazilu i Čileu, čija je glavna europska luka - Rotterdam. Iz Južne Amerike uglavnom se uvozi žito, meso, smrznuta riba, uljarice i soja.
Uskoro će Lučka uprava Rijeka potpisati ugovor o suradnji s Udruženjem luka Argentine, te će na taj način argentinske izvoznike povezati s riječkim prometnim pravcem.

Lučkoj upravi Rijeka zajam od 84 milijuna eura

Svjetska banka odobrila je zajam od 84 milijuna eura (122,5 milijuna američkih dolara) Lučkoj upravi Rijeka za projekt Rijeka Gateway II. Projekt je nastavak programa Rijeka Gateway, kojim će se modernizirati strateški lučki objekti, povećati uključenost privatnog sektora u luci, poboljšati financijsko poslovanje Lučke uprave Rijeka te unaprijediti kvalitetu života grada-luke. Istodobno će Rijeku bolje integrirati u međunarodne prometne koridore. Projekt će, napominje se, omogućiti daljnji razvoj kapaciteta luke kako bi mogla odgovoriti na potrebe sve većeg prometa, i to proširenjem postojećeg kontejnerskog terminala te izgradnjom novog terminala kako bi se mogli primiti veliki, moderni kontejnerski brodovi.

Luka svima donosi zaradu

Ove godine riječka luka ostvarit će promet od oko 180 tisuća TEU-a, od čega će sama luka zaraditi devet milijuna dolara, a svi ostali na prometnom pravcu, od brodara do prijevoznika cestama i željeznicom..., do carine i špeditera 99 milijuna dolara. U posljednjih nekoliko mjeseci brodske vozarine na svjetskom tržištu pale su i do 80 posto, tako sada prijevoz kontejnera od Kine do Rijeke košta 300-tinjak dolara, a »do jučer« koštao je 1500 dolara.