S manje od 15 kuna dnevno živi više od 38 tisuća građana

U EU 52 milijuna žena i 44 milijuna muškaraca živi u riziku od siromaštva

U zemljama članicama EU-a oko 5,5 milijuna ljudi živi s manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 milijuna njih s raspoloživim iznosom od 3,10 eura dnevno. Dakle, prosjek Europske unije je 1,1 posto i 1,7 posto.

U Hrvatskoj s manje od 1,90 eura dnevno živi 0,9 posto stanovnika, a 1,8 posto njih s manje od 3,10 eura. S obzirom na to da su jedini službeni relevantni podaci o broju stanovnika oni iz popisa stanovništva 2011. godine, to znači da s manje od 1,9 eura ili 14,3 kune dnevno u Hrvatskoj živi 38.560 osoba, a s manje od 3,10 eura ili 23,3 kune dnevno raspolaže 77.130 građana.

U svrhu definiranja tko je taj koji živi u krajnjem siromaštvu primijenjena je metodologija Svjetske banke koja liniju siromaštva određuje na 1,90 eura dnevno za siromašnije zemlje, a 3,10 eura za one s prosječnim prihodima.

Na razini EU-a žene su nešto siromašnije od muškaraca, iako te razlike variraju ovisno o zemlji, gotovo 52 milijuna odraslih žena i 44 milijuna odraslih muškaraca živi u riziku od siromaštva, 40 posto siromašnih žena su zaposlene, dok je kod muškaraca obrnuto – 40 posto je radno neaktivno, tako da se siromaštvo ne veže isključivo uz radnu neaktivnost.
EU hvali Hrvatsku

Pokazuje to najnoviji izvještaj Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) koji donosi analizu kako faktori kao što su spol, dob, etnička pripadnost, migracijska pozadina, invaliditet i tip kućanstva imaju utjecaj na izloženost siromaštvu i na socijalnu isključenost.

Na sastanku Vijeća EU-a za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanje potrošača (EPSCO) usvojeni su zaključci o ženama i siromaštvu, koji će biti proslijeđeni Vijeću EU-a. U pregled primjera dobre prakse uvrštena je i Hrvatska s projektom udruge “Step” iz Karlovca pod nazivom “ZdravKA” za osnaživanje žena u lokalnoj zajednici na ruralnom području, koji je financiran sredstvima iz EU fonda.

Nezaposlenost i radna neaktivnost žena u radno aktivnoj dobi veća je od neaktivnosti muškaraca iste dobi (30 posto prema 17 posto).
Ženama je teže

- Prije 2007. žene i muškarci u dobi od 25 do 54 godine, te u dobi na početku umirovljenja (od 65 do 74 godine) bili su u niskom riziku od siromaštva. No, nakon 2007. rizik od siromaštva rastao je za grupaciju koja je bila u radno sposobnoj dobi, dok je kod umirovljenih osoba na razini EU-a padao. To pokazuje da je mirovina štitila starije daleko bolje nego plaća one koji su bili radno aktivni. Mnogi mladi ostaju siromašni unatoč zaposlenju, a posebno žene. Stopa siromaštva kod zaposlenih mladih žena porasla je s 11 posto u 2007. na 14 posto u 2014. u zemljama EU-a. Iako se smatra da je zapošljavanje ključni segment u zaštiti ljudi od siromaštva, samo zapošljavanje često nije dovoljno, upozorava se u izvješću.

Žene plaćaju cijenu rodne nejednakosti u starijoj životnoj dobi. U vrijeme radno aktivne dobi razlike u riziku od siromaštva između muškaraca i žena su neznatne, no povećanje te razlike u korist žena počinje u dobi od 55 do 64 godine, a posebno je izražajno kod starijih od 75 godina.

- Ta razlika u Hrvatskoj iznosi oko 20 posto dok je najveća na Malti – više od 40 posto, a u Estoniji i Finskoj manja je od tri posto. Razlozi za velike razlike su u tome što se u pojedinim zemljama ženama davala veća mogućnost ranijeg umirovljenja. Obiteljske obveze najčešći su razlog neaktivnosti žena – gotovo kod petine žena u dobi 55+, zaključuje EPSCO.