Sada jednog umirovljenika uzdržava 1,35 zaposlenih

Odnos broja zaposlenih i umirovljenika pao je na najnižu razinu do sada. Jednog umirovljenika trenutno uzdržava samo 1,35 zaposlenih, a prema svemu sudeći taj će se omjer i dalje pogoršavati. Neslavni je to rekord koji je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zabilježio u listopadu i očita posljedica gubitka radnih mjesta u kriznoj godini.

Vrijeme za uzbunu
Samo u posljednjih deset mjeseci otkaze je dobilo više od 30.000 radnika, a novo zapošljavanje gotovo je zaustavljeno. Potvrđuje to i statistika HZMO-a prema kojoj je broj osiguranika pao sa 1,604.848 krajem 2008. na 1,575.219 u listopadu ove godine, dakle 29.629 zaposlenih je manje. S druge strane, nastavio se trend rasta umirovljenika čiji se broj u deset mjeseci povećao za daljnjih 20.000 osoba. Takva bilanca dovela je do daljnjeg pada ionako nepovoljnog odnosa umirovljenika i zaposlenih koji je već sada jedan od ključnih problema hrvatskog gospodarstva. Još krajem prošle godine jednog umirovljenika uzdržavalo je 1,40 zaposlena, da bi se već početkom ove godine taj omjer dodatno pogoršao na 1,37 zaposlena.

U posljednjih 30-ak godina tako smo se strmoglavili od nekadašnje idealne situacije u kojoj su jednog umirovljenika uzdržavala četiri zaposlena. U svim zemljama zvoni na uzbunu kada se taj omjer spusti ispod razine od tri zaposlena na jednog umirovljenika.

Bit će i gore
Trend starenja stanovništva koji je pogodio cijeli svijet dodatno je pogodio Hrvatsku čiji mirovinski sustav opterećuje veliki broj mladih umirovljenika. Umirovljenici su u mirovinu odlazili nakon samo 29 godina radnog staža pa je u mirovini čak 73 tisuće umirovljenika do 49 godina. Guranje premladih radnika u mirovinu već je stiglo na naplatu, a procjenjuje se da će situacija biti gora. Prema procjenama hrvatskih demografa, do 2050. ukupno stanovništvo Hrvatske po varijanti srednjeg fertiliteta bez migracija smanjit će se na tri milijuna i 135 tisuća osoba. Svaki treći Hrvat bit će stariji od 65 godina.

Demograf Anđelko Akrap u svom znanstvenom radu “Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj - očekivani trendovi do 2031. godine” procjenjuje da će i u idućih 20-ak godina ostati izrazito nepovoljan odnos. Prema njegovim projekcijama, ako stopa zaposlenosti ostane na sadašnjoj razini od oko 50 posto, oko 2031. broj zaposlenih past će na 1,2 milijuna osoba, dok će u državi biti oko milijun umirovljenika.

Podizanje dobne granice
U najboljoj varijanti, s migracijama bit će oko 1,6 milijuna radnika. Zbog starenja stanovništva cijela Europa, pa i Hrvatska, dugoročno će i dalje podizati dobnu granicu za umirovljenje na 68 pa i 70 godina.

- Da bi se promijenio takav nepovoljan omjer, nužno je na tržište rada vratiti nezaposlene. Treba povećati i stopu zaposlenosti žena i mladih koji ulaze na tržište rada - ističe ekonomist Ante Babić.