Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2009

Selo kao turistički proizvod

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Vjesnik  

Selo kao turistički proizvod

SPLIT – Splitsko-dalmatinska županija objavit će javni poziv gradovima i općinama za podnošenje zahtjeva kojima mogu osigurati bespovratna sredstva iz programa »Etno-eko sela«.

»Kao i lani i ove godine smo za provedbu programa u proračunu predvidjeli 1,6 milijuna kuna. Od 2005. godine, kad smo ga pokrenuli, do danas, kroz projekt 'Etno-eko sela' plasirali smo 5,6 milijuna proračunskih kuna. Novac je dobilo 28 sela diljem županije«, rekao je Vjesniku pročelnik županijskoga Upravnog odjela za turizam Joško Stella.

Program »Etno-eko« pridonosi očuvanju kulturne baštine, obnovi tradicionalnih dalmatinskih objekata, promociji dalmatinskog turizma, zaustavljanju raseljavanja, povratku domicilnog stanovništva, oživljavanju tradicijske proizvodnje i starih obrta, poticanju i zaštiti autohtonih proizvoda otoka i Dalmatinske zagore.

Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave. One prijavljuju neko selo za uključivanje u program, prethodno donoseći odluku o obnovi napuštenih i devastiranih naselja, vodeći računa o njihovom kulturno-povijesnom značaju.

Županijski novac može se koristiti za izradu geodetskih i konzervatorskih podloga, katastra, urbanističkih planova, modela upravljanja, investicijsko-tehničke dokumentacije, nabavu kamena za obnovu tradicijskih objekata, otkup objekata za etno zbirke, galerije, recepcije, suvenirnice te uređenje komunalne infrastrukture.
Proteklog ljeta Županijsko poglavarstvo odlučilo je program proširiti.

Naime, nakon trogodišnje suradnje s gradovima i općinama te udrugama vlasnika nekretnina javila se potreba poboljšanja postojećeg programa u cilju što bolje obnove i očuvanja kulturne baštine. Većina etno-eko sela završila je fazu projektne dokumentacije te se teži tome da u što kraćem roku zaživi etno-eko selo kao gotovi turistički proizvod.

Nakon provedenog natječaja, novac će se »dijeliti« prema prioritetima, odnosno vrsti, veličini i kulturno-povijesnom značenju naselja, broju vlasnika i njihovoj spremnosti da se uključe u program, fazi pripremljenosti urbanističke i tehničke dokumentacije te mogućnostima održivog razvitka.

Iako ni jedno eko-etno selo u županiji još nije potpuno završeno, prema Stellinim riječima dva sela već funkcioniraju kao turističke destinacije. U njima su otvoreni restorani, a moguće ih je i organizirano razgledati. Za etno-eko sela veliko zanimanje pokazuju turističke grupe te posebno umjetničke kolonije.

Tagovi

eko-etno turizam · selo · tradicijski obrti · splitko-dalmatinska županija · turistički proizvod · kulturna baština

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Na slavonski kožuh majstora Ivankovića čeka se i godinu dana

19.03.2026.

Kada na nekome vidite živopisni slavonski kožuh, vrlo je vjerojatno da je izišao iz obrtničke radionice majstora Milana Ivankovića iz Vinkovaca.

Niko Musić: Nekad je selo hranilo grad, a sada grad hrani selo. To nije normalno

29.06.2025.

Može li Braniteljska zadruga Agro-Lišane biti najveći proizvođač povrća u Dalmaciji?, pitao je Ivan Malić upravitelja Niku Musića. Uzvratio mu je - može. Ovo je priča o Lišanskoj bari, njenoj povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Priča je to i o hrvatskoj

Najbolji hrvatski 'šaptač' bačvama: Mladi bi bili direktori i peglali kartice. I od ovoga se dobro živi!

15.02.2024.

Golub se zaljubio u bačvarstvo još kao dječak. Igrao se u radionici, da bi ga, kad je napunio 13 godina, otac polako počeo učiti poslu. 'Uvijek sam mu htio dokazati da ja to mogu. Kad bi rekao da nešto ne radim sam, baš bih se tog primio', prisjeća se uz

Koogle, a ne Google: Martina je otišla iz ministarstva i otvorila staklopuhački obrt. Uspjela je!

20.04.2023.

Šeširdžije, klobučari, postolari, poplunari... Šetajući Zagrebom, gotovo na svakom uglu naići ćemo na prašnjava vrata i lokote; tek sjećanja na sjedišta nekad cijenjenih zagrebačkih zanata i obrta koje je dokinuo zub vremena. Iako danas služe tek kao pods

Kako na tržište s malom seljačkom proizvodnjom

14.03.2022.

Treba li seljak biti poduzetnik? U neku ruku treba, ali on kao proizvođač ima posebno mjesto u društvu. Poduzetnik poduzima proizvodnju i daje uslugu kako bi na tržištu povećao svoju vrijednost. Ulaže ušteđenu ili predujmljenu glavnicu kako bi povećao i i

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke