Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ou 2015

Šest razloga koji su doveli do propasti kutinske Petrokemije

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Marko Biočina  

Šest razloga koji su doveli do propasti kutinske Petrokemije

Kad bi život bio jednostavan, onda bi i rješavanje problema koje danas ima kutinska Petrokemija – najveći industrijski pogon u zemlji – također bilo jednostavno.

No, takvi problemi nikad nisu jednostavni, koliko god ih se neki takvima trudili prikazati, pa tako ni Petrokemija nije došla u današnje predbankrotno stanje isključivo radi previsoke cijene plina, lošeg menadžmenta, neodgovornog vlasnika, pohlepnih sindikata ili sumnjivih poslovnih aranžmana s tvrtkama raznih tajkuna.

Sumnjiva jamstva

Div iz Kutine posrnuo je radi svih tih razloga zajedno, a bolest s tako kompleksnom anamnezom teško će se izliječiti jednostavnom terapijom. U trenutku kad je tvrtka nekoliko dana bila u blokadi zbog naplate krajnje sumnjivo plasiranog jamstva tvrtki posrnulog zagorskog poduzeća Gorup, vječni kutinski sindikalist Željko Klaus opet nije propustio upozoriti kako je to pitanje sekundarno pred osnovnim problemom Petrokemije – preskupim plinom koji tvrtka, smatra, plaća već 20 godina. Utjecaj cijene plina – koji čini oko 60 posto Petrokemijinih rashoda – neosporno je velik, no je li to glavni razlog problema? Za odgovor na to pitanje dovoljno je vratiti se petnaestak godina unatrag kad je Petrokemija također imala dug od 400-tinjak milijuna kuna za plin Ini, usprkos činjenici da ga je plaćala po cijeni od 76 lipa po prostornom metru – otprilike trećinu današnje cijene, ali i tridesetak posto jeftinije nego što je Ina uvozni plin plaćala ruskom Gazpromu.

Krajem prošlog desetljeća, liberalizacijom tržišta plina ta cijena višestruko je narasla, a prvi udar dogodio se 1. siječnja 2009. kad je Ina povisila cijenu plina Petrokemiji za gotovo 40 posto. Uslijedile su teške godine, značajni gubici i problemi, no za realnu sliku o često mitologiziranoj prošlosti te tvrtke korisno je proučiti što se dogodilo 2008. Tada je, neposredno prije krize, cijena uree – ključnog Petrokemijina proizvoda – na regionalnim tržištima dosegnula desetogodišnji rekord od 780 dolara za tonu, 2,5 puta veći iznos nego danas. Domaća potrošnja također je bila na razini od iznad 400 tisuća tona, a efekti međunarodnog tržišta osjetili su se i u Hrvatskoj, pa je prosječna cijena goriva porasla za 47 posto u samo dvije godine. Ipak, usprkos tom povijesno povoljnom okruženju i relativno niskoj cijeni plina, te godine Petrokemija je ostvarila skromnu neto dobit od 56 milijuna kuna – 1,96 posto prihoda – uz pad profitnih pokazatelja u odnosu na raniju godinu, te porast kratkoročnih potraživanja i rezervacija od čak 56 posto. Kad je, godinu dana kasnije, kriza pogodila Hrvatsku, Ina poskupila plin, a cijena gnojiva na međunarodnom tržištu pala, te minimalne profitne marže brzo su se istopile. Ključni detalj koji je Petrokemiju gurnuo u probleme ipak nije bila cijena plina, već pad domaćeg tržišta. Zbog ekonomske krize i problema hrvatske poljoprivrede, u samo tri iduće godine potrošnja gnojiva u Hrvatskoj pala je za trećinu. Petrokemija, tradicionalno oslonjena na lokalno tržište, taj je nedostatak potražnje za svojim proizvodom pokušala nadoknaditi izvozom, no na stranim tržištima – zbog visokih troškova transporta, pada cijene na burzama i veće konkurencije – profitna marža kutinske tvrtke potpuno se istopila.

Izvoz raste - dobit pada

Suprotno konvencionalnoj percepciji ekonomije, Petrokemiji je izvoz rastao, no zbog nižih cijena na stranim tržištima i prihodi i dobit padali su. Stalne probleme u tijeku novca tvrtka je rješavala skupim bankovnim kreditima i naplaćujući potraživanja putem factoringa, mjere koja je dodatno smanjila ionako nisku profitnu maržu, a tvrtku dodatno opteretila izvanbilančnim zadužnicama. U takvoj situaciji, prije dvije godine krenulo se u pronalaženje strateškog partnera, a nakon iskazanog interesa više mogućih strateških partnera iz regije, nitko nije poslao obvezujuću ponudu. Petrokemija je u međuvremenu generirala nove gubitke, pa se sad više ne govori o tome tko će kupiti tvrtku, već se traži netko tko će očuvati proizvodnju. Ako takvih i bude, bit će ih vrlo malo.

Razlozi za propast Petrokemije

1. Visoka cijena plina - Plin je osnovna proizvodna sirovina za Petokemiju, a na taj trošak otpada oko 60 posto rashoda. Nakon liberalizacije tržišta Petrokemija se suočila s povećanjem cijene plina od 40 posto, no pitanje je zašto tvrtka nije bolje bila pripremljena za taj trenutak i na što je potrošen novac iz zlatnih vremena kad ga je kupovala od Ine za jednu trećinu današnje cijene?

2. Pad domaćeg tržišta - Kriza je srušila domaću poljoprivredu, a to je pak srušilo Petrokemiju. U samo tri godine, od 2009. do 2011. potrošnja mineralnih gnojiva u Hrvatskoj pala je za trideset posto, a tijekom idućih godina za još dvadeset posto. Tvrtka se okrenula izvozu, no to je značilo i pad profitnih marži. Je li umjesto izvoza trebalo optimirati proizvodnju?

3. Pad cijene gnojiva u regiji - Urea je svoj cjenovni maksimum dosegnula u ljeto 2008. godine, da bi se onda naglo prepolovila i na tim razinama bila tijekom idućih godinu i pol. U tom razdoblju nastale su dubioze koje su opterećivale Petrokemiju idućih godina, no nejasno je zašto se bolje nije kapitaliziralo razdoblje visokih cijena?

4. Loša poslovna strategija - Osim neprovođenja reformi menadžment je odgovoran i za niz teško shvatljivih poteza, poput 1,6 milijardi kuna vrijedne nabave sirovina 2008., koja je iduće godine tvrtku gurnula u gubitak, ili sklapanja dvogodišnjeg ekskluzivnog ugovora o dobavi plina s Inom 2010. koji se pokazao katastrofalno skupim. Zašto su takvi ugovori sklopljeni?

5. Sumjivi poslovi s tajkunima - Dio spornih sirovina iz 2008. kupljen je od tvrtke Adriaoil tada moćnog HDZ-ova tajkuna Ježića, dok su danas otkrivene transakcije Petrokemije i Gorupa iz Klanjca počele nakon što je na čelo Petrokemije stigao Josip Jagušt, do tada zaposlen upravo u Gorupu. Je li normalno da državna tvrtka kod državne banke garantira za kredite privatnoj tvrtki?

6. Neadekvatan nadzor poslovanja - Poslovi su se odvijali bez ikakvog prigovora vlasnika, s iznimkom manjinskog aktivističkog ulagača Nenada Bakića. Znatan udio u tvrtci, uključujući svoje članove u Nadzornom odboru, imali su i mirovinski fondovi. Danas kad ih se zaziva kao spasitelje koji će profesionalizirati upravljanje autocestama, pitanje je zašto to nisu učinili u Petrokemiji?


Komentari članka

Vezani članci

Do kraja godine svi koji se griju putem toplane morat će ugraditi razdjelnike

11.05.2026.

Već 14 godina razdjelnici topline izazivaju podjele i reakcije među stanarima zgrada koje se griju putem toplane. Još ih nisu ugradili stanari u svim zgradama, a to su prema zakonu obvezni do početka iduće godine. Oni koji ih ne budu imali, plaćat će pena

Fugaš: Hrvatski LNG terminal stabilan unatoč krizama na Bliskom istoku

20.03.2026.

Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Krk, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a gdje je komentirao trenutačno stanje na tržištu plina i sigurnost opskrbe Hrvatske.

Suočavamo se s noćnom morom: Cijena nafte snažno porasla, to je tek početak

02.03.2026.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak ujutro više od 8 posto jer se trgovci plaše da bi rat između SAD-a i Irana mogao izmaknuti kontroli i dovesti do velikih poremećaja u opskrbi

Našu ključnu firmu vodi nećak Ankice Tuđman. Zarađuju milijune i živciraju Mađare

03.11.2025.

Danas je JANAF u središtu javnog interesa zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja se nalazi u ruskom vlasništvu, što smanjuje prihode hrvatske kompanije, ali i zbog mogućeg dogovora s mađarskim MOL-om za veći transport nafte prema nj

Energetski stručnjaci: LNG ključan za stabilnost i sigurnost opskrbe

28.10.2025.

Što za Hrvatsku znači povećani kapacitet LNG terminala na Krku? Hoće li američke sankcije ruskim kompanijama utjecati na dogovor između Janafa i MOL-a oko isporuke nafte Mađarskoj? Koga će, uz Rusiju, zahvatiti američke sankcije dvjema najvećim ruskim naf

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 541 članka imaju tag krediti
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke