Skoro 30 tisuća tvrtki i obrta oslobađa se plaćanja članarine TZ-ima, ali tek u izbornoj 2020.

Želite li najprije dobru vijest ili lošu? Evo dobre, pa da barem malo možete uživati: prijedlogom Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, koji je trenutno u procesu savjetovanja s javnošću, propisat će se da gotovo 27,5 tisuća tvrtki i obrta neće više imati obvezu plaćati članarinu turističkim zajednicama. Loša vijest je da će plaćanje članarine prestati tek 2020. godine. Predsjednica udruge izvoznika softvera CISEx Tajana Barančić upozorila je na ovaj apsurd na društvenim mrežama.

– Prijedlogom izuzeća tih djelatnosti Vlada je rekla u biti: ‘Da, fakat nema smisla da ti sektori uplaćuju, nemaju ništa od turizma. Lijepo od vas da ste to do sada godinama plaćali, ali kad već jeste, pa dajte još 2018. i 2019. Možete prestati u 2020. i podsjećamo da je to izborna godina pa nemojte zaboraviti tko vas je oslobodio tog nameta.’ Nije bilo dovoljno gospodo? A šta kažete na ove podatke: čak sedam od 21 sektora koji se oslobađaju turističke, u 2017. godini poslovali su s gubicima od ukupno 193 milijuna kuna. Ti sektori su zapošljavali 5.819 ljudi, ali su platili 1,2 milijuna kuna HTZ-u svake godine, platit će i ove (i plaćaju mjesečnu akontaciju), a bome će platiti i sljedeće godine ako ostane ovakav prijedlog zakona i početka primjene tek od 2020. – upozorila je Tajana Barančić na Facebooku i pozvala zainteresirane da se uključe u javno savjetovanje oko ovog zakonskog prijedloga i zatraže da se oslobađanje obveze plaćanja članarine turističkim zajednicama počne primjenjivati promptno.

Prijevoznici, IT-ovci i računovođe oslobođeni članarine

Djelatnosti koje će, ako zakon bude prihvaćen u ovakvom obliku, od 2020. biti oslobođene plaćanja članarine HTZ-u su: pomorski i obalni prijevoz robe (50.2 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti), prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima (50.4), uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom (52.22), izdavanje imenika i popisa korisničkih adresa (58.12), izdavanje računalnih igara (58.21), izdavanje ostalog softvera (58.29), djelatnosti koje slijede nakon proizvodnje filmova, videofilmova i televizijskog programa (59.12), računalno programiranje. savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (62), informacijske uslužne djelatnosti (63), računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti i porezno savjetovanje (69.2), fotografske djelatnosti (74.2), prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača (74.3), iznajmljivanje videokaseta i diskova (77.22), pomoćne djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti (90.02), umjetničko stvaralaštvo (90.03), rad sportskih objekata (93.11), fitness centri (93.13), ostale sportske djelatnosti (93.19), pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda (96.01), frizerski saloni i saloni za uljepšavanje (96.02) te djelatnosti za njegu i održavanje tijela (96.04).

Prema podacima koje je Tajana Barančić prikupila sa servisa Fininfo, u ovih 21 djelatnosti registrirano je 27440 tvrtki i obrta (12788). Na ime članarina turističkim zajednicama tvrtke (ne i obrti) samo lani su uplatile preko 20 milijuna kuna. Nije nevažno spomenuti da 3100 od tih tvrtki posluje s gubitkom, da ih 3697 imaju godišnje prihode niže od 100 tisuća kuna te da ih 10586 zapošljava pet ili manje ljudi. IT industrija je, prirodno, najviše zainteresirana za ovo smanjenje neporeznih davanja, jer je samo lani uplatila na ime ovih članarina više od 10 milijuna kuna. Premda se u ukupnim prihodima od preko 11 milijardi kuna tih djelatnosti to ne čini previše, riječ je o 2280 kuna po zaposlenom, odnosno o svoti koja je mogla ostati svakom od zaposlenika tvrtki iz djelatnosti 62 i 63 po NKD-u.

Banke – novi obveznici

Logika oslobađanja od članarine turističkim zajednicama jasna je čim se pogledaju djelatnosti, jer u pravilu nisu povezane s turizmom. IT usluge, proizvodnja igara i softvera, frizerski saloni i saloni za uljepšavanje, računovodstvo – ništa od toga ne ovisi o turizmu i doista nema razloga da dijelom svojih prihoda financira rad turističke zajednice.

Svejedno, među djelatnostima koje će ostati obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama i dalje ima onih koje s turizmom nemaju puno veze, poput održavanja i popravka motornih vozila, poštanskih i kurirskih djelatnosti, proizvodnj filmova, videofilmova i TV programa te prikazivanja filmova, uređenja i održavanja krajolika, emitiranja programa, trgovine na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom, itd. Ima i jedna kategorija novih obveznika. To su banke, jer predlagač zakona zaključuje da im se prihod od transakcija i naknada bitno povećava za vrijeme turističke sezone.

Turističke zajednice lani su prikupile 872,6 milijuna kuna od boravišnih pristojbi i još 310,2 milijuna kuna od članarina, odnosno 1,18 milijardi kuna ukupno. To ih, međutim, nije previše smetalo da odugovlače s pripremom ovog zakona te ga tek sad izrade i to s odgođenim rokom stupanja na snagu, iako je poslovnoj zajednici, osobito zainteresiranim ‘softverašima’, najavljivan još za 2017. godinu.