Slijedi nam solidna žetva pšenice, ali kolika će joj biti cijena?

Kako je izgledalo i koliko smo se bojali, sada je doista dobro stanje i očekujemo solidnu žetvu pšenice koja bi trebala početi za nekih sedam dana, rekao je Georg Drezner, osjemenjivač ove krušarice s Poljoprivrednog instituta na konferenciji za medije u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Osijek.

Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede, hrabro je, pak, ustvrdio da ćemo pšenice imati dovoljno za svoje potrebe, odnosno i dva puta više nego li su naše potrebe. No, na konferenciji u dvorištu HGK, najviše se čekalo da Drago Šurina iz tvrtke Granolio, najvećeg hrvatskog prerađivača pšenice, otkrije kolika će biti cijena.

Cijenu će odrediti naši najveći kupci, Talijani?
Međutim, nije se dao isprovocirati i bio je u rukavicama. Dao je do znanja da će biti ipak viša prosječna cijena za ovogodišnju pšenicu. Otkrio je da su u našem okruženju s prvom cijenom izašli u Srbiji gdje je žetva u tijeku i tamo je približno 93 lipe/kg. Ipak se smatra kako bi se kao i prošle godine kod nas cijena mogla kretala od 90 do 120, pa i 130 lipa. "Talijani, koji su najveći naši kupci pšenice će odrediti cijenu", rekao je Šurina.

Pšenicom u Hrvatskoj je zasijano 138 tisuća hektara i očekuje se prinos od 750 do 800 tisuća tona. Imamo i ječma na 57.000 hektara, a i uljane repice 38 tisuća hektara. Očekuje se požnjeti približno 270.000 tona ječma, te 100 tisuća tona uljane repice, rekao je Krunoslav Karalić.

Uređuju se, dodao je, pravne osnove za kupoprodaju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Pojasnio je okupljenima i na koji način mora biti sklopljen pisani ugovor između proizvođača i otkupljivača ili dostavljena pisana ponuda te da svaki takav ugovor ili pisana ponuda mora sadržavati sve bitne kvalitativne parametre za određivanje cijene. Zna se koja je to standardna, koja minimalna kvaliteta, i kako se obračunavaju odstupanja.

Prilikom otkupa uzimaju se tri uzorka. Analiza se, prema Karalićevim riječima, obavlja na mjestu otkupa, te i u drugom laboratoriju koji su stranke međusobno ugovorno sporazumjele. Ako dođe do nekog spora treću analizu obavlja u laboratoriju Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Očekuje se iznadprosječna žetva
Georg Drezner se osvrnuo i na stanje sa pšenicom od sjetve pa do prije mjesec i pol dana u kojem periodu je bila doista problematična. Kako je rekao, imali smo mali broj klasova po jedinici površine. "U vrijeme klasanja i cvatnje pšenice nije bilo oborina", rekao je predstojnik Odjela za strne žitarice Poljoprivrednog instituta i dodao da je uslijed toga bio i manji napad fuzarioza konstatirajući kako su na svu sreću prije mjesec i pol počele padati kiše.

Član Uprave Žita Josip Bičvić istaknuo je kako je posljednjih godina industrija prerade u dosta teškoj situaciji. "Očekujemo iznadprosječnu žetvu i zainteresirani smo za otkup svih dovezenih količina. Dat ćemo ponudu koja je stvar tržišnih kretanja", rekao je Bičvić. Na konferenciji o stanju na beljskim površinama govorio je Krešimir Grgić, direktor ratarstva u toj tvrtki koja obrađuje 20.000 ha zemlje, a na 40 posto su pšenica, uljana repica i ječam. Belje je najveći dorađivač sjemena u Hrvatskoj te očekuju oko 80 posto pšenice odlične kvalitete.

Igor Mikulić, iz Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK objavio je i podatak da je Osječko baranjska županija najveći hrvatski proizvođač pšenice i da je u tom kraju 45 tisuća hektara pod pšenicom te se očekuju dobri prinosi.