Slijedi rast kamata na kredite

U posljednjih pola godine snažno su porasli troškovi zaduživanja u inozemstvu, a neizvjesnost stranih investitora i nesigurnost financijskih tržišta zbog europske dužničke krize pogoršali su inozemne uvjete financiranja države. Pogoršali su se i uvjeti financiranja europskih bankarskih grupa u čijem su vlasništvu domaće banke što će otežati i poskupiti uvjete zaduživanja domaćih tvrtki, upozorila je Hrvatska narodna banka u najnovijem Biltenu o bankama.

Već sredinom ove godine snažno je usporilo ukupno financiranje korporativnog sektora koje uključuje financiranje kod banaka i ostalih kreditora u Hrvatskoj i inozemstvu. To je prije svega posljedica nastavka trenda razduživanja tvrtki prema stranim kreditorima, dok je prema domaćim bankama dug lagano nastavio rasti. "Stagnacija duga tvrtki odraz je izostanka domaće investicijske aktivnosti, a kao posljedica toga je i slabija korporativna potražnja za kreditima", stoji u Biltenu.Niti stanovništvo više ne žuri s uzimanjem kredita; u prvoj polovici godine krediti stanovništvu nisu se oporavili što održava i dalje tešku gospodarsku situaciju, ali i visoku cijenu zaduživanja. U strukturi kreditiranja građana stambeni krediti stagniraju, a autokrediti nastavljaju kontinuirani pad u prvoj polovici godine. Kad je u pitanju država, inozemni dug smanjio se za 0,3 milijarde eura u drugom tromjesečju. Manji dug rezultat je jačanja eura, ali i drugačije strukture inozemnih stranih ulaganja koja se promijenila zbog zamjene dijela dužničkih u korist vlasničkih potraživanja, dok su nova vlasnička ulaganja iznosila tek 100 milijuna eura. "Promatraju li se isključivo neto transakcije pad ukupnog duga održava smanjenje duga središnje države i poduzeća dok se intenzitet zaduživanja banaka pojačao. Unatoč blagom smanjenju duga, središnja je država zajedno s javnim poduzećima od početka krize bila glavni generator porasta javnog duga", napominje se u Biltenu. Razvoj situacije u Grčkoj i prelijevanje nervoze na ostatak (pre)zaduženih zemalja eurozone, utjecat će i na otplatu domaćeg inozemnog duga. Bruto inozemni dug svih sektora krajem srpnja iznosio je 46,9 milijardi eura, pokazuju podaci HNB-a. Prema projekciji otplate, do kraja u 2011. treba otplatiti 1,6 milijardi eura. Nervoza zbog grčke krize već je podigla premiju rizika (CDS) s 200 na malo manje od 500 baznih ove godine radi čega je trošak kamata na dug porastao za oko 15 posto.

Viši trošak kamate, zajedno s većim subvencijama za poljoprivredu, povisili su rashode konsolidirane središnje države. Zbog toga je ukupni fiskalni manjak u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 10,3 milijarde kuna što je 1,4 milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Da bi financirala svoje potrebe, država se nastavila zaduživati na domaćem i inozemnom tržištu i krajem srpnja dug središnje države porastao za 14,1 milijardu kuna nego krajem 2010. te dosegnuo 150,1 milijardu kuna.