Smiju nam se u oči oni koji su dobili subvencije, vani to ne bi išlo

Predsjednik Uprave Spačve, o važnosti biomase za drvnu industriju, razlozima okretanja peletima, njihovu potencijalu, stanju u branši i buri zbog dodjele kvota za kogeneracije na biomasu .

Hrvatska drvna industrija posljednjih godina svjedoči oporavak kroz sve veći izvoz namještaja, poluproizvoda, ali, na žalost, i same sirovine u obliku dasaka i trupaca. Obnovljivi izvor energije, odnosno drvna sječka i peleti, postali su velika prilika za domaće proizvođače, a pionir tog biznisa vinkovačka je Spačva. Koliko je biomasa danas važna za drvnu industriju te kakva je situacija u Spačvi i drvnoj industriji općenito, razgovarali smo s Dariom Puljizom, predsjednikom Uprave.

Već tjednima Hrvatski drvni klaster i udruga proizvođača peleta CROBIOM upozoravaju novog ministra gospodarstva na nezakonitu dodjelu kvota za kogeneracije na biomasu i traže reviziju. I Spačva se kandidirala, no ostali ste ispod crte, zašto?
Zakasnili smo s ponudom četiri sata, tako su nam rekli. Tražili smo kogeneraciju snage 3MW, premda toplinske energije trošimo za 10 MW. Naime, namjeravali smo zamijeniti dio starih postrojenja jer nam je godišnji trošak struje oko 12 milijuna kuna. Toplinu koju bismo proizvodili koristeći otpadnu sirovinu iz naše proizvodnje iskoristili bismo u cijelosti u vlastitim sušionicama kroz cijelu godinu, bez oscilacija u potrošnji. Spačva zapošljava 750 osoba, nova kogeneracija bi poboljšala našu konkurentnost u izvozu, no nismo uspjeli. Neki jesu, a mnogi javno dostupni detalji upućuju na to da su kvote dobili nezakonito. Neću nikoga prozivati, samo ću pitati bi li kogeneracije iza kojih navodno stoji inozemni kapital mogle raditi u Austriji, Finskoj ili Njemačkoj? Odgovor ne trebam, znam da ne bi mogle. Smiju nam se u oči poduzetnici koji za svoje kogeneracije dobivaju subvencije iz proračuna, zbog njih uskoro će svim kućanstvima u RH račun za struju poskupjeti u prosjeku 30 kuna. Kažu ne ispuštaju toplinu u zrak, a ove zime snijeg je zatrpao Vinkovce i Slavonski Brod, no nije ga bilo u širokom luku oko nove slavonske kogeneracije.

163milijuna
kuna prihoda imala je lani Spačva

Koliko su peleti danas važni za hrvatsku drvnu industriju?
Pelete i brikete treba sagledati malo šire, a ne samo u kontekstu važnosti za drvnu industriju. Bioenergenti, od prikupljanja sirovine za proizvodnju, preko proizvodnje i distribucije do upotrebe, donose i neke druge koristi koje imaju pozitivan utjecaj ekološkog, socijalnog, demografskog i ekonomskog karaktera. Usto što je izvor ekonomičnijeg grijanja, pelet je CO2 neutralan energent, što je njegova nedostižna prednost nad fosilnim gorivima. Prikupljanje sirovine i proizvodnja bioenergenata odvijaju se na ruralnim područjima, a povećanom primjenom bioenergenata zapošljava se lokalno stanovništvo, zaustavlja iseljavanje, utječe se na natalitet. I na kraju, upotrebom bioenergenata štedi se i do 50 posto troškova grijanja. Ušteđeni novac može se usmjeriti u investicije ili osobnu potrošnju, u tom lancu stvaraju se nova radna mjesta, poboljšava punjenje lokalnih i nacionalnog proračuna, uz pozitivan utjecaj na BDP. Izvoz peleta nije dobar za zajednicu, ali je danas nužan jer još nema toliko energetskih postrojenja u Hrvatskoj koji bi to potrošili. Kada izvozimo pelet, izvozimo kisik. Alternativa je uvoz plina i nafte, uvoz CO2, i loš utjecaj na platnu bilancu zemlje.

Kako se Spačva odlučila na proizvodnju peleta i koliko je to promijenilo smjer poslovanja?
Proizvodnja peleta za drvnu industriju ima veliku važnost, povećava iskorištenje sirovine doslovno bez otpada. Time se povećava konkurentnost drvne industrije u svim fundamentalnim dijelovima, ali i otpornost na krize. Naravno bilo je i teškoća, no najviše vremena uložili smo u izgradnju svijesti ljudi da prihvate novi energent, za novi brend uzeli smo simpatičnu maskotu Žirka, jer naši peleti su jedini na tržištu s 90-postotnom sirovinom od hrasta.

U kakvoj je poziciji Spačva danas, nakon predstečajne nagodbe?
Već smo tri godine stabilna kompanija, koja radi isključivo finalni proizvod, iz kruga tvornice ne izlazi niti jedna daska, a nešto što je nekada bio drvni otpad danas se prerađuje u pelete i brikete. Potpuno smo stabilizirali poslovanje, uložili značajna sredstva u tehnološku obnovu, asortiman proizvodnje prilagodili zahtjevima 32 izvozna tržišta na tri kontinenta. Najviše smo ipak ponosni na izgradnju kolektiva u svim dijelovima kompanije tako da kupce pretvaramo u partnere. Kupce trebamo i tražimo, ali ugodnije je raditi s partnerom. Kupac ode i dođe, partner se uvijek vraća. Danas imamo 170 zaposlenih više nego 2013. Uz veliku primjenu racionalizacije i uvođenje novih tehnologija smatram da je to značajno ostvarenje. Lani smo u stalni radni odnos primili i 15 visokoobrazovanih mladih ljudi. U poduzeću djeluju tri sindikata s oko 400 članova, potičemo socijalni dijalog, među rijetkim smo drvnim industrijama u Hrvatskoj koje imaju potpisan kućni kolektivni ugovor. Prosjek plaće u Spačvi je 17% veći od prosjeka plaće u domaćoj drvnoj industriji i 10% veći od prosjeka plaće u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Prihod u 2015. je iznosio 163 milijuna kuna, 99% od prodaje finalnih proizvoda.

U kojem smjeru očekujete da će se razvijati hrvatska drvna industrija u idućih pet godina?
Očekujem stabilan razvoj glavnih igrača drvne industrije, povećanje finalizacije, uvođenje novih tehnologija i filozofija u proizvodnji. Očekujem donošenje i odgovarajućih strategija razvoja drvne industrije i zakona. U sljedećem razdoblju moramo naći načina uvesti nove mlade visokoobrazovane ljude na tržište i pomoći im da se osposobe izgraditi našu drvnu industriju onakvom kakvom smo je mi željeli. Kad bismo dobro sagledali sve pozitivne strane koju donosi drvna industrija u cjelini, proizvodnja obnovljivih energenata i njezin utjecaj na ekologiju, ruralni razvoj, i sve što ide uz to, pokazalo bi se da bi smanjenje PDV-a na bioenergente donijelo više sredstava u proračun nego što se na prvi pogled čini. U tom prostoru vidim i poziciju Spačve kao važnog čimbenika hrvatske drvne industrije.
I uz velik izvoz, vidljiv je napredak

Na čelu Spačve ste dulje od 10 godina, što se promijenilo u tom razdoblju?
Promijenila se ponajprije filozofija. Drvni otpad prešao je put preko drvnog ostatka do sirovine za proizvodnju bioenergenata ili energenta za kotlovnice i kogeneracije, to je velik napredak. Izvoz rezane bukove građe je nužnost, ali raduje činjenica da se to radi na znatno višoj razini nego prije 10-ak godina. Naše priče o potrebi veće finalizacije još su aktualne, ali vidimo napredak. Rast izvoza je značajan, no struktura se popravila, ali ima prostora za bolje rezultate. Scena je dinamična, svaki ozbiljan subjekat usvaja znanja i tehnologije, dobar dio uvodi mlade snage. To je dobro. I politika Hrvatskih šuma za ugovaranje prodaje drvnih sortimenata tome je pridonijela, utjecala na mnoge investicije. To je put kojim treba nastaviti.