Smuđ ide za Njemačku, a love ga stranci

U Hrvatskoj smo u posljednjih 30 godina za dvije trećine smanjili uzgoj slatkovodne ribe. Prije svega šarana, ali i drugih slatkovodnih vrsta. Smuđ je među najcijenjenijim ribama. Na ribnjacima u Siščanima ekipa emisije Plodovi zemlje bila je u izlovu smuđa koji izravno iz mreža odlazi ponajprije na njemačko tržište. U nedostatku dobrih domaćih radnika, uprava ribnjaka angažirala je strance iz dalekog Bangladeša.

Povlači se mreža na zimovnicima ribnjačarstva nedaleko od Čazme kako bi se izvukao vrlo cijenjeni smuđ za kojega kažu da je kralj slatkovodnih riba. Iako će neki reći da je usporedba slatkovodnih i morskih riba miješanje krušaka i jabuka može se i čuti kako bijelo ukusno meso smuđa s malo kostiju podsjeća na brancina.

- Smuđ je riba koja je ekvivalent morskoj ribi. Mi se trudimo da je proizvedemo na našim ribnjacima što više, jer se lako prodaje. Nju smo ove godine uspjeli proizvesti unatoč teškim uvjetima i suše. Smuđa smo proizveli oko 5 tona smuđa, od čega je 1500 kilograma za konzumiranje i to smo izvezli za Njemačku. Ostalo je mlađ za daljnji uzgoj, kaže direktor Ribnjačarstva 1961. Siščani Jurica Bošnjak.

Kralj slatkovodnih riba traži kraljevske uvjete

Smuđ je iznimno tražen, a na tržištu postiže dobru cijenu koja je znatno viša nego cijena šarana. No, znatno je zahtjevniji i uzgoj. Kralj slatkovodnih riba traži i kraljevske uvjete - čistu vodu i dobar protok. Vodu bogatu kisikom. Osim toga, smuđ nije biljojed. Jede sitnu ribu, a nje nema dovoljno. Jede sve što je manje od njegovih usta i dosta ugrožava šarana, kaže tehnologinja Nedeljka Grubačević.

O uzgoju na oko 700 hektara ribnjaka, osim Nedeljke Grubačević brine i tehnologinja Vana Kopejtko. A iako nije novost da je u poljoprivrednim poslovima sve teže naći radnika - novost je da odnedavno ovdje rade i četiri radnika iz Bangladeša. Iskustva im ne nedostaje jer su i u svojoj zemlji radili isti posao.

Iz Bangladeša u Hrvatsku

- Nas četvorica stigli smo iz Bangladeša. Za nas je Hrvatska prilično nova, ali prekrasna zemlja. Jako mi se sviđa. Tvrtka u kojoj radimo je najbolja, hrana je također odlična, u kantini imamo vrlo dobru hranu a i zadovoljni smo sa smještajem. Higijena je izvrsna. Sve je ovdje dobro, priča Sohel Rana, radnik iz Bangladeša koji je u svojoj zemlji četiri godine radio na izlovu ribe na rijeci.

Iz uprave tvrtke naglašavaju kako nisu imali izbora, jer je proizvodnja šarana, amura, somova tolstolibika i smuđeva na oko 700 hektara nezamisliva bez dovoljnog broja radnika, a njih je sve teže pronaći. Stoga su nakon liberalizacije uvoza radne snage iz trećih zemlja, odnosno ukidanja kvota za strane radnike zaposlili radnike iz Bangladeša.

- Bili smo primorani na tako nešto, cijelu smo godinu pokušali naći radnike. Nije to više ni pitanje kvalitetne radne snage, nego jednostavno broja radnika kako bi mogli odraditi posao. Zadovoljni smo radnicima iz Bangladeša, a čini se da su ino zadovoljni, kaže Jurica Bošnjak.

Budući da se sve više poslodavaca u poljoprivredi žali da u jeku sezone ne mogu do dovoljnog broja domaćih radnika kako bi na vrijeme obavili poslove ,nakon građevinarstva , ugostiteljstva i turizma nakon ukidanja kvota očito ćemo i u domaćem agraru moći vidjeti sve više stranih radnika.