Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Kol 2022

Stiže novi val: Zbog dobre sezone čeka nas rast cijena, evo u kojim sektorima će biti najgore

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Željka Godeč  

Stiže novi val: Zbog dobre sezone čeka nas rast cijena, evo u kojim sektorima će biti najgore

Izvanredni rezultati turističke sezone, koja je debelo nadmašila onu iz 2019. po zaradi - iznosi fiskaliziranih računa su, pokazuju prvi podaci, oko 35 posto veći nego rekordne 2019. - mogla bi na jesen i zimu biti razlog novog vala poskupljenja, osobito nekretnina, zemljišta i luksuzne robe.

Kako objašnjavaju naši sugovornici, u strahu od galopirajuće inflacije, novac zarađen u sezoni neće se trošiti dugoročno, kako je to dosad bilo uobičajeno, nego "na brzinu", kako vrijednost novca ne bi padala. Najsigurniji i našem podneblju najprihvatljiviji način je ulaganje u nekretnine. Takav model ponašanja dodatno će potaknuti i skoro uvođenje eura te će oni s neprijavljenim gostima ili kešom koji ne mogu lako opravdati, također novac mijenjati za nekretnine. A takva će potražnja, smatraju, dovesti do novog rasta cijena nekretnina, koji je već ove godine oborio rekorde.

Inflacija će se nastaviti povećavati zbog očekivanog globalnog rasta cijena energije, ali i drugih faktora, kao što su negativne kamatne stope, procjenjuje ekonomist Željko Garača, koji smatra kako nije realno da se do kraja godine inflacija spusti sa sadašnjih 12,3 posto na projiciranih dva posto. Predviđa da će novac koji su vlasnici turističkih obrta, tvrtki i poduzeća prijašnjih godina pretežno držali na računima i planirali dugoročna ulaganja, kao i novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, sada početi ubrzano trošiti zbog straha da ne bude pojeden.

Ako cijelu Europu čekaju kriza i teški dani, toga neće biti pošteđena ni Hrvatska, ali ona se, za razliku od ostatka Europe, nalazi u specifičnoj situaciji: ulaska u eurozonu i Schengen, pa će i ekonomske aktivnosti i planovi u velikoj mjeri time biti obilježene. Građani Hrvatske oduvijek su u malom postotku bili zainteresirani za kupnju dionica i obveznica kao metodi štednje, uz tradicionalno nepovjerenje, mnogi imaju i loša iskustva, pa im se nekretnine pokazuju kao jedina varijanta spašavanja novca.

Građani imaju, smatra ekonomist Željko Garača, dvije opcije da očuvaju vrijednost svoga novca: da investiraju u neki drugi oblik trajne imovine ili da ga potroše. Financijska situacija globalno je takva da smanjuje investicije u financijske instrumente, pa se izbor svodi na kupnju nekretnina. Stoga se može očekivati, prognozira Garača, rast cijena nekretnina. Ali ne na cjelokupnom tržištu, kaže on, nego na specifičnim, kvalitetnim lokacijama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku. Ne i u Slavoniji, u kojoj se događaju suprotni procesi, jer se ljudi iz nje iseljavaju.

"Nekretnine kupuju građani s velikom ušteđevinom, uviđaju da im se zbog trenutačne situacije ne isplati odlagati kupnju. Cijene će ići gore - osim službene inflacije, treba imati na umu i indeks proizvođačkih cijena, a podaci iz Njemačke govore da su oni narasli 37 posto, što je povijesni rast od Drugog svjetskog rata. To povećanje još se nije prelilo u konkretne cijene, ali sve govori da će cijene jačati. Građani shvaćaju da za iste iznose mogu dobiti sve manje dobara, i intuitivno se žele "riješiti" ušteđevine kako bi je zaštitili, jer im se ona ne isplati. Cijene nekretnina poskupile su više od inflacije, a koliko god da su poskupjele, to je još uvijek manje nego na atraktivnim lokacijama u ostatku Europe, koja bilježi još veći skok cijena i nekretnina i najma", kaže.

Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, vodeće konzultantske kompanije za investicije i nekretnine, očekuje daljnji pritisak na rast cijena na tržištu nekretnina sigurno do kraja godine, te prvih šest mjeseci sljedeće. Na to će utjecati i ovogodišnje zarade od turizma, kao i obveza banaka da provjere porijeklo imovine za veće iznose kuna koji će se mijenjati u eure. Recentni podaci svjedoče da su na obali stranci najveći i najčešći kupci.

Likan objašnjava da stranci kupuju sasvim drugačiji tip nekretnina - uglavnom kuće za odmor, dok "naši građani oplemenjuju svoj novac u pravilu u nekretnine u sveučilišnim gradovima, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci, one koje im primarno ne trebaju za stanovanje nego kao druga nekretnina, za djecu, njihov studij". Njezin je dojam da dok su u ostatku Europe institucionalni investitori pod ručnom, da 2023. godinu čekaju sa svjesnom neizvjesnošću i boje se recesije, zbog čega su sve planove stavili na čekanje, u Hrvatskoj gospodarska slika odudara zbog specifičnih okolnosti, ulaska u eurozonu i Schengen.

"Ljudi se u strahu od gubitka vrijednosti novca, odlučuju za kupnju nekretnina jer im se ona čini jedinim sigurnim i opipljivim izborom", govori Likan. Financijski analitičar Neven Vidaković, tvrdi, pak, suprotno: inflacija traje već dvije godine, i bum porasta cijena nekretnina već se dogodio. Može se očekivati, smatra Vidaković, da će potražnja i cijena stanova padati te kako je njihov rast zaustavljen. Priča s rastom cijena stanova je već završila, samo ćemo mi toga postati svjesni tek za šest mjeseci, tvrdi.

Kvadrat novogradnje već sada stoji 2140 €
Cijena jednog kvadrata nove nekretnine u Hrvatskoj u prvom je tromjesečju ove godine u odnosu na isti period lani narasla za nevjerojatnih 20 posto, a stručnjaci predviđaju i daljnji rast. Pretvorimo li to u konkretne brojke, kupci nove nekretnine u Hrvatskoj (dakle, radi se o prosječnoj cijeni za cijelu zemlju) četvorni metar stana prosječno su početkom godine plaćali nešto više od 16.000 kuna, odnosno oko 2140 eura.

Naime, DZS je objavio da je kvadrat novog stana početkom 2021. u Hrvatskoj prosječno stajao 13.385 kuna, a da je u prvom tromjesečju ove godineu cijena narasla za 20 posto, što znači da je metar kvadratni novog stana koštao 16.062 kune. Rast od 20 posto u jednoj godini najveći je zabilježeni rast u posljednjem desetljeću.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk