Stoljetnom tradicijom privlače sve više mladih kupaca i gostiju

Repro eko farm obitelji Repar postoji već više od 100 godina, a prije 18 Dragica i njezin suprug Drago naslijedili su je te tako postali četvrta generacija nasljednika. Farma se nalazi u Volavju, selu pored Jastrebarskog, prostire se na oko tri hektara, od čega na površini od jednog ha imaju zasađene voćke, najviše jabuke, te povrće koje ne prodaju već koriste u proizvodnji, a i u turizmu. Uz obitelj, imaju petero zaposlenika, a osim turističkog segmenta, proizvodnje zdrave hrane rade organiziraju catering za grupne evente i proslave bilo direktno na farmi, ili na drugim lokacijama u Zagrebu i okolici.

“Naša farma se sastoji od glavne kuće sa sobama za noćenje, starog mlina koji se pokreće na vodu te pomoćnim zgradama s proizvodnjom veganske hrane. Budući da sam oduvijek imala interes za uzgoj i konzumaciju vege organske hrane, a i farma je bila prevelika da bi se tu samo živjelo, tako sam pokrenula proizvodnju zdrave hrane uz supruga koji je uvijek potpora u tehničkom smislu. U našem mlinu proizvodimo organska brašna, mljevena na vodu, a u kuhinji veganske popečke, tofu, seitan i slične proizvode. Naša filozofija je da hrana treba biti zdrava za ljude, dobra za okoliš, nenasilna prema životinjama i ukusna u isto vrijeme”, objašnjava Dragica Repar koja sa suprugom vodi Repro eko farm.

Veganska paleta

Njihova veganska paleta proizvoda sastoji se od seitana, tofua i tri vrste veganskih popečaka, i organska brašna – od pšeničnog, pirovog, kukuruznog i raženog, rižinog, heljdinog, slanutkovog i prosenog brašna. Budući da se bave preradom, većinu žitarica kupuju od ekoloških dobavljača. Godišnje se na farmi obitelji Repar preradi od 30 do 40 tona pšenice te oko deset tona pira, dok su ostale žitarice i grahorice zastupljene u manjim količinama.

10 tona
pira te oko 40 t pšenice prerade godišnje u svom starom mlinu na vodu
Njihovi proizvodi se mogu kupiti u svim BIO&BIO trgovinama u Hrvatskoj te u ostalim manjim trgovinama sličnoga tipa, direktno na njihovoj farmi, a može ih se kontaktirati i za dostavu. “Svaka veća proizvodnja previše bi opteretila naš stari mlin tako da ne planiramo povećavati proizvodnju brašna. Ovu godinu je obilježilo povećanje proizvodnje prije izolacije, ali se nekako to poslije izniveliralo jer su ljudi panično kupovali zalihe. Tada smo rasprodali svu godišnju zalihu pira, odnosno sve smo izmiljeli u brašno i gris, koji su nam uz pohani seitan i ražnjiće najprodavaniji proizvodi. Za vrijeme izolacije povećali smo proizvodnju i prodaju nekih vrsta brašna i krupice za 100 posto (pirovo, pšenična brašna i kukuruzno), a ostale vege hrane za oko 50 posto. Napominjem da su to bile zalihe koje su ljudi kupovali te je to trajalo mjesec dana, a poslije se opet sve vratilo na staro”, kaže D. Repar.

Sirovine nabavljaju uglavnom na domaćem tržištu, a ono što se ne proizvodi kod nas iz inozemstva , ali isključivo organske sirovine. “Bilježimo nedostatak pira na hrvatskom tržištu, a sve veću potražnju.Također sve je veća potražnja za ovom vrstom hrane među mladima”, ističe Repar.

Edukacijski programi

Zadnja investicija ove obitelji bila je renoviranje stare suše za retreatove, svadbe i team buildinge, a ove godine renovirali su i krov na glavnoj kući. “Imamo i edukacijske programe za školsku i vrtićku djecu na temu zdrave hrane, tradicijskih zanata,te puno starih stvari koja podsjećaju kako su živjeli naši preci. U budućnosti se planiramo više okrenuti turizmu, što je nažalost potpuno stalo ove godine. Svi školski izleti su nam otkazani, a i sve svadbe koje smo bukirali. Od ove godine nam se i sin pridružio koji ima planove i energiju za razne inovacije”, poručuje za kraj Repar.