Suncokretov cvijet prestao mediti

Zašto suncokret više ne medi? Na to pitanje znanost pokušava odgovoriti već nekoliko godina. Slavonski pčelari za to krive selekciju, odnosno nove hibride suncokreta za koje smatraju da imaju građu cvijeta koja ne odgovara pčelama.

Međutim, prof. dr. sc. Zlatko Puškadija, s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, nedavno je za predavanja koje je održao u sklopu tradicionalne manifestacije Dani meda u Hrvatskoj koje već tradicionalno četrnaest godina organizira Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek, izjavio kako tijekom dvogodišnjih analiza koje su radili, ipak nije ustanovljeno da te tvrdnje imaju uporište.

- Utvrđeno je, naime, da nema razlike u građi cvijeta između novih i starih hibrida, rekao je prof. Puškadija, dodavši da kako bi se definitvno utvrdilo jesu li optužbe pčelara opravdane ili ne, u proljeće će osječki Poljoprivredni institut posijati i neke stare hibride suncokreta od prije 10 do 15 godina i nove te pokušati utvrditi što se to zapravo događa.

Smanjen broj hladnih dana
Prof. dr. Zlatko Puškadija smatra da se odgovor na pitanje - zašto suncokret više ne medi, ipak, ne krije u selekciji već, prije svega, u klimatskim promjenama te da su one glavni krivci zašto već četiri do pet godina nema meda od suncokreta.

- U posljednjih desetak godina imamo vrlo čestu pojavu izuzetno visokih temperatura, toplinskih udara, dužih sušnih razdoblja, nestajanje arktičkog leda, porasta razine mora i slično. I daljnje prognoze u tom dijelu nisu baš previše optimistične jer predviđaju da će zime biti sve blaže, a ljeta vruća i suha. U posljednjih 100 godina prosječna je temperatura porasla za 0,8 Celzijevih stupnjeva, a primjetan je i pad količina padalina.

U zadnjih desetak godina, osim količine padalina, smanjen je i broj hladnih dana. Prema rezultatima mjerenja, razdoblje od 1998. do 2007. godine najtoplije je još od 1850. godine. U zadnjih desetak godina nije zabilježena ni jedna klimatski normalna godina, jedna od ekstremnih sušnih godina 2003. godina kod nas je zabilježena kao godina u kojoj pola godine nije bilo padalina, kaže prof. Puškadija.

Zime nestaju, temperature rastu
Prof. Puškadija kaže da zime zapravo nestaju, a temperature rastu. - Suncokret najbolje medi na 22 Celzijeva stupnja i kad je vlaga između 65 i 75 posto. Međutim, ako analiziramo samo jednu od sušnijih godina, primjerice 2007. godinu, vidljivo je da je u srpnju prosjek temperatura bio 30 Celzijevih stupnjeva. Također, prema provedenoj analizi u posljednjih pet godina, u vrijeme cvjetanja suncokreta temperature su bile 30 ili čak iznad 30 stupnjeva Celzijevih. To je i razdoblje kada je primijećeno da je suncokret prestao mediti. Klimatski uvjeti suncokretu ne odgovaraju inače već posljednjih deset godina, kaže prof. Puškadija. Ova će godina također ući u popis ekstrema - tri mjeseca je vladala izrazita suša, žetva je trajala 40-ak dana da bi u prvoj polovini srpnja kiša, kada pčele ne lete, padala gotovo svaki dan, a nakon toga više ništa nije medilo.