Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

Kada se govori o klimatskim promjenama, uglavnom gledamo prema gore. No, znatno se spektakularnije promjene događaju ispod naših stopala. Procesi koje klimatske promjene izazivaju u tlu imaju potencijal i da na puno izravniji način utječu na svakodnevni život.

Za razliku od mainstream medija, znanost se puno intenzivnije bavi utjecajem klime na tlo. Prije svega, u tlu je pohranjena najveća količina ugljika. Recentna je studija dokazala kako tlo zbog zagrijavanja otpušta značajnu količinu u sebi pohranjenog ugljika, što snažno utječe na klimatske promjene. Dobiva se kružni efekt u kojem je krajnji gubitnik tlo.

– Tlo je izrazito kompleksan, promjenjiv živi medij, koji ima svoje fizikalne, kemijske i biološke karakteristike. Tlo je neobnovljiv resurs, a nastaje pod utjecajem pet faktora: matični supstrat, reljef, klima, organizmi i vrijeme. Upravo je vrijeme limitirajući faktor zbog kojega ga smatramo neobnovljivim resursom jer je za približno metar plodnog razvijenog tla potrebno u prosjeku 100.000 godina, ovisno u kojem dijelu našeg planeta se nalazimo. Kombinacija tih pet faktora rezultira raznolikošću karakteristika tla. Tlo ima brojne funkcije u ekosustavu, osim proizvodne (hrana, šuma) izrazito su važna i prirodno-skladišna i biološko-regulacijska (skladište i ciklus hranjiva, vode i bioraznolikosti – mikroorganizama), kao i ekološko-regulacijska (univerzalni pufer i skladište ugljika). Poljoprivreda je, naravno, izravno pod utjecajem klimatskih promjena, jer se danas u svijetu 95% hrane direktno ili indirektno proizvodi na tlu. Međutim, poljoprivreda kao sektor i sama pridonosi emisiji stakleničkih plinova s oko 12%. Naspram sektora energetike to se možda čini malo, ali održivim i ispravnim gospodarenjem svakako se može i mora utjecati na to hoće li tlo biti izvor ili ponor ugljika u tlu. Jer tlo je nakon sedimentnih stijena i oceana vrlo važno skladište ugljika na Zemlji (oko 3170 GtC zajedno s vegetacijom) i trebamo ga promatrati kao ključnu komponentu u ublažavanju klimatskih promjena – kaže izv. prof. dr. sc. Željka Zgorelec, dipl. kem. inž. s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovog je proljeća u magazinu Science izašla studija u kojoj se dokazuje kako zbog zagrijavanja tlo ispušta čak 37 posto više ugljičnog dioksida ako se zagrije za 4 Celzija. Prema dr. Zgorelec, to ipak nije dovoljno da se donese konačan, ali i konkretan zaključak o interakciji klimatskih promjena i tla.

Kad biljke prestaju rasti

– Klimatske promjene manifestiraju se na različitim dijelovima Zemlje na različite načine. Tako da je teško egzaktno odgovoriti na ovo pitanje. Sjevernjacima (Rusima i Skandinavcima) takav porast temperature pridonijet će boljim fizikalno-kemijsko-biološkim uvjetima u tlu, dok će pak npr. Mediteranu zasigurno odmoći. Nadalje, prema znanstvenim istraživanjima neki od scenarija predviđaju da će sjeverna Europa imati 40% više oborina, dok će južna Europa imati 20% manje godišnjeg prosjeka oborina s puno više ekstremnih događaja. Baš zbog toga što je međuodnos klimatskih promjena i promjena u kvaliteti tla vrlo kompleksan, danas se u svijetu provode brojna istraživanja. I sami radimo istraživanja na temu, potpomognuta od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, proučavajući kako određene poljoprivredne prakse (gnojidba i obrada tla), značajke tla i biljaka i klimatski uvjeti (temperatura i voda) utječu na kruženje ugljika i dušika. Temperatura je bitan faktor, naravno, ali je samo jedan od faktora u tom kompleksnom sustavu, međusobne interakcije i ovisnosti u tlu nisu još u potpunosti razjašnjene. Švedski kemičar J. J. Berzelius rekao je: “Tlo je ogroman kemijski laboratorij u kojemu se istodobno i neprekidno odvijaju bezbrojni procesi razgradnje i sinteze.” Tlo, naravno, ima sposobnost prilagodbe, samo je pitanje u kojoj mjeri i koliko dugo i zato trebamo biti mudri u gospodarenju njime – kaže stručnjakinja s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. No, na nekim se sektorima utjecaj klimatskih promjena kada se radi o tlu već može prepoznati te je moguće pretpostaviti kako će one na grane poput poljoprivrede utjecati u budućnosti.

– Poljoprivreda je jedan od sektora u kojem su posljedice klimatskih promjena izraženije nego u nekim drugim sektorima, tu su posljedice izuzetno vidljive. Za razliku od industrije koja pridonosi klimatskim promjenama i uzrokuje klimatske promjene, poljoprivreda je i uzrok i žrtva, konkretno ako štancate neku plastiku, te će pare otići u zrak i neće imati posljedica po vašu proizvodnju. Kada govorimo o hrvatskoj poljoprivredi, do sada se, prije svega, nije sustavno radilo na toj tematici pa nema nekih značajnijih programa i strategija, rješenja kako se s time uhvatiti ukoštac. Trenutačno je u izradi akcijski plan za prilagodbu cijele RH, to je jedan EU projekt i to bi bilo prvi put da se napravila strategija za poljoprivredu. Ono što ćemo osjetiti ili osjećamo jest, prvo, manjak vode u tlu. Dakle, imamo sve učestalije suše, jedna od tri godine nam je katastrofalno sušna. I ove godine svjedočili smo kako u Dalmaciji sto dana nije bilo kapi kiše. To će nam se sve više događati zbog klimatskih promjena, a poljoprivreda će biti sve više pogođena. Druga je stvar povećanje temperature zraka, to je jedan trend koji će biti sve jači u budućnosti te će utjecati na poljoprivredu. Misli se kako većina biljaka prestaje s rastom ako je tlo sušno, međutim to je slučaj i zbog visokih temperatura, kada one prijeđu 30 stupnjeva, prestaje rast biljaka – objašnjava poljoprivredni stručnjak dr. sc. Darko Znaor. Manjak nacionalne strategije u odnosu na klimatske promjene problemom smatra i dr. Željka Zgorelec. Ali važno je i održivo gospodarenje tlom, koje uključuje gospodarenje ugljikom, dušikom i vodom ključno u agroekosustavima (efikasno i racionalno gospodarenje gnojivima, sekvestracija ugljika – organske tvari u tlu te gospodarenje vodom).