Svaka treća vikendica na moru je prazna!?

Na Jadranu će i ove godine na odmoru biti dvostruko više Nijemaca nego Hrvata, a svaka treća kuća za odmor ili vikendica uz more je - prazna.

Ne zvuči vam uvjerljivo?! Tako kažu službeni podaci o prijavljenosti gostiju ovih dana "špice" turističke sezone kada polako opuste ulice i trgovi najvećih gradova u kontinentalnom dijelu zemlje jer se većina naših građana spušta prema jugu i moru.

Unatoč tome, po službenoj statistici na Jadranu je ovih dana tek simboličnih 100 tisuća domaćih gostiju. Podaci iz eVisitora nadalje kažu da od tog broja njih 60 tisuća boravi u vikendicama i kućama za odmor, pa kada se zna da je na Jadranu tek nešto malo manje od 180 tisuća takvih objekata, ispada da se tek u svakoj trećoj vikendici na kraju srpnja usamljeno odmara jedan jedini Hrvat.

Istovremeno, u svim hotelima, obiteljskim apartmanima, kampovima i marinama u Hrvatskoj trenutno je tek 40 tisuća naših građana na odmoru.

Najviše u Zadarskoj županiji

Kad bi čovjek vjerovao statistici, ispalo bi da se u Hrvatskoj cijelog ljeta nitko ne odmara, Hrvati rade i po najvećoj žegi, a tek tu i tamo poneki se neimar spusti do svoje ili do vikendice svojih prijatelja i rodbine. Najviše ih je trenutno u Zadarskoj županiji i to oko 33 tisuće, pokazuju podaci sustava eVisitor.

No, kada se ta brojka usporedi s brojem kuća za odmor i vikendica u toj županiji, kojih je prema podacima Državnog zavoda za statistiku registrirano 39.939, ispada da je trenutno oko 7 tisuća vikendica na moru u Zadarskoj županiji - prazno(?!).

Naime, i domaćini u tim objektima trebaju se prijavljivati kada stignu na odmor u svoje kuće, a brojke pokazuju da to baš i ne rade.

Ništa bolje nije ni u Primorsko-goranskoj županiji koja trenutno ima 29 posto svih domaćih gostiju u zemlji, znatno manje nego je na Kvarneru kuća za odmor (36.529). Ni u drugim obalnim županijama prema trenutnoj prijavljenosti domaćina i njihovih gostiju nije drugačije, pa ispada da su vikendice na kraju srpnja poluprazne iako je njihov kapacitet impresivan i malo je vjerojatno da nije iskorišten.

Ako, dakle, pretpostavimo da svaka od oko 180 tisuća vikendica na moru može primiti samo po četiri osobe na odmoru u njoj, dolazi se do kapaciteta od 720 tisuća postelja u kojima borave domaći ljudi koji se odmaraju u takvim kućama ili vilama.

No, ako na cijelom Jadranu boravi tek stotinu tisuća "domaćih" gostiju u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju, ispada da su sada vikendice i kuće za odmor prazne.

Poljske kućice

Jer, prema podacima koje omogućava eVisitor prema vrsti smještaja, domaćih gostiju u vikendicama i kućama za odmor (nekomercijalni smještaj), trenutno je ukupno oko 60 tisuća domaćina i njihovih gostiju. Uz njih još je oko 20 tisuća hrvatskih građana u apartmanima privatnog smještaja, dok je u hotelima trenutno tek manje od 10 tisuća domaćih gostiju, gotovo isključivo iz unutrašnjosti Hrvatske.

Naime, Dalmatinci ljetuju u svojim vikendicama, roditeljskim kućama na otocima i u priobalju, kod prijatelja i rodbine pa čak i u maslinicima u kojima spavaju u "poljskoj kućici".

Jednom riječju, svuda ih ima osim u jadranskim hotelima, pa se tek vrlo rijetki s priobalja odlučuju krenuti u neko drugo obalno ili otočno mjesto na odmor, kažu u turističkim agencijama. Ljudi s mora ili imaju nekoga kod koga će otići privatno ili ostaju doma i kupaju se na lokalnoj plaži.

Vikendaši u eVisitoru

Vlasnik kuće ili stana za odmor prijavu i odjavu osoba koje borave u kući ili stanu za odmor obavljaju putem sustava eVisitor. Vlasnik kuće može biti fizička ili pravna osoba koja kuću za odmor koristi za ostvarivanje noćenja u nekomercijalne svrhe (bez naplate usluge smještaja).

Vlasnici kuće ili stana za odmor mogu izabrati žele li boravišnu pristojbu za sebe i članove uže obitelji platiti u paušalnom iznosu ili za svako ostvareno noćenje. Vlasnik kuće ili stana za odmor boravišnu pristojbu plaća za sebe i sve članove uže obitelji u razdoblju glavne sezone umanjenu za 70 posto.