Svaki treći obrt u Hrvatskoj u vlasništvu je žene

Trećina obrta u Hrvatskoj u vlasništvu je žena, a prošle su godine od oko 130.000 radnika zaposlenih u obrtima, 65.000 činile žene, podaci su to koje je na tematskoj sjednici skupštinskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova, iznio Miroslav Čihak iz Obrtničke komore. Što se djelatnosti tiče najviše je žena vlasnica obrta među frizerima i kozmetičarima, dok ih je manji broj u tekstilnoj industriji. Iako podaci o postotku žena obrtnica nisu potpuno poražavajući, prema anketi koju je Komora provela u travnju ove godine, žene su suočene sa brojnim poteškoćama pri registriranju svojih obrta. Riječ je o uzorku od nešto više od sto žena vlasnica obrta diljem Hrvatske, a podaci su pokazali da su tradicionalna shvaćanja o ulozi žena i nedostatak podrške okoline najznačajnije prepreke u pokretanju samostalnih poslova.

»Dvije trećine žena smatra da im je otežan pristup financijskim sredstvima te informacijama i savjetima nužnim za pokretanje obrta«, kazao je Čihak. Isto tako trećina žena smatra da su bespovratne državne potpore za žene jedna od najvažnijih mjera za unapređenje položaja žena u obrtništvu. Na tragu dobivenih rezultata istraživanja, kako je najavio Čihak, Obrtnička komora Zagreb tražit će za žene u obrtništvu pojednostavljenje pravne regulative te da im se osigura bolji pristup znanjima i vještinama, a razvijat će se i posebni obrazovni programi za žene. Tu inicijativu podržalo je i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova te zatražilo i izradu jedinstvenog kataloga u kojem bi se objedinile sve informacije potrebne za pokretanje obrta.

Iako je prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo od 2000. do 2010. godine odobreno 907 subvencioniranih kredita u iznosu nešto većem od milijardu kuna, ne može se zanemariti podatak da je, unatoč potporama, gospodarska kriza dotaknula i obrtnike. Tako je samo u proteklih godinu dana na području Zagreba i Zagrebačke županije ugašeno čak oko 4000 obrta. » Problem žena obrtnica je problem obrtnika u cjelini, pa ove godine možemo očekivati gašenje još najmanje toliko obrta«, upozorio je Goran Čanković iz Obrtničke komore. Istaknuo je i kako je za bolju obranu od krize potreban administrativni aparat koji je do sada presporo djelovao.