Sve kraća vegetacija i dostupnost kupusnjača na tržištu

Zaštićeni prostor osigurava najintenzivniju, kombiniranu proizvodnju, najbolje iskorištenje, kontrolu od bolesti i štetnika uz primjenu biološke kontrole, a što osigurava i zdraviju hranu. U grupu kupusnjača ubrajaju se glavičasti kupus, lisnati kelj, glavati, kelj pupčar, cvjetača, brokula, kineski i pekinški kupus i koraba, navodi stručnjak za povrćarstvo Borko Ivanović.

Sve pripadaju porodici Brassicaceae. Ekonomski gledano, kupusnjače predstavljaju vrlo značajnu grupu povrtnih vrsta koje se uglavnom uzgajaju na otvorenom polju, a u posljednje vrijeme, sve više i u različitim oblicima zaštićenog prostora ili pod agrotekstilom.

Zašto su dobri kao predusjevi?
U pogledu zahtjeva tržišta posljednjih godina evidentne su određene promjene u tradiciji i navikama, a u manjoj mjeri za kvalitetu i okus. U posljednjem desetljeću vodeće selekcijske kuće oplemenjivanjem i selekcijom stvorile su sorte i hibride kupusnjača s vrlo kratkom vegetacijom (45-60 dana). Izgubio se pojam sezonske salate tako da se kao i ostale povrtne biljke koriste tijekom cijele godine, naglašava Ivanović.

Sve je to uvjetovalo da se koriste kao predusjev našim glavnim povrtnim vrstama (rajčica, paprika, krastavac). Vrlo rani hibridi kupusa (Jetma RZ F1, Adema RZ F1) odnosno super ranih, dužine vegetacije 53 dana od rasađivanja što omogućuje vrlo ranu proljetnu proizvodnju u plastenicima i niskim tunelima. Ovi hibridi se gusto rasađuju tako da se osigura sklop 45.000-75.000 biljaka s masom glavice 0,8-1,5 kg što je izuzetno povoljno za plasman u trgovačkim centrima.

Smjena usjeva
Pored kupusa vrlo interesantna je i koraba, na primjer hibrid "Cindy" vrlo je popularan za ranu plasteničku proizvodnju. Nakon skidanja ovih hibrida ostaje dovoljno vremena kako bi se sredio prostor u plastenicima za presađivanje glavnog usjeva.