Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2016

Svi su osjetljivi na vlasništvo i zemlju - u piškorevačkoj je komasaciji čak i krv pala

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Svi su osjetljivi na vlasništvo i zemlju - u piškorevačkoj je komasaciji čak i krv pala

Na sedam lokacija raspršena su samo dva hektara zemlje Vladimira Ferića iz Novih Perkovaca, u čijoj katastarskoj općini (k.o.) najveće table nisu veće od 2,5 ha.

– Kod nas su sve “špicevi” i okrupnjavanje je prijeko potrebno, a komasacije u našem “ataru” dosad nije bilo - kaže Ferić.

Primjer i ove k.o. nameće potrebu komasacije poljoprivrednog zemljišta kroz okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije, no taj postupak znači i uređenje putne i kanalske mreže, objekata za navodnjavanje i sl. Okrupnjavanje posjeda znači i veću konkurentnost našeg poljoprivrednika i njegove proizvodnje, a država dobiva uređeno zemljište. Dosadašnji zakon o komasaciji donesen je još 1987.

Od 1862. do 1991. komasirano je 822.704 ha i to najviše oko Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda, a najmanje na samome jugu.

Od 1991. do 2008. godine komasacija nije provođena; dok mi tada spavamo, drugi rade – Slovenija, Srbija, Makedonija, Poljska…

A, korištena poljoprivredna površina u 2013. je 2,6 milijuna hektara. Novi je zakon donesen, Hrvatska je pred svojom prvom komasacijom, a sada se rade daljnji koraci na njenoj provedbi, što će obuhvatiti i jedinice lokalne/regionalne samouprave, ali i same vlasnike zemlje.
Utvrđivat će se vrijednost zemljišta

Već su krenule prve spekulacije o tom procesu, kako će se zemlja, odnosno čestice preraspoređivati na način “da će ral A zemlje vrijediti kao 4 rala C zemlje”, i sl., a za što u Agenciji za poljoprivredno zemljište (APZ) kažu da nije točno.

- Kroz Odbor sudionika komasacije poljoprivrednici, vlasnici i posjednici zemljišta izravno sudjeluju u postupku komasacije i diobe zemljišta. U postupku komasacije obavlja se procjena zemljišta sukladno zakonskim propisima. Njome se utvrđuje vrijednost zemljišta koje ulazi u komasaciju i sukladno tome vrijednost zemljišta koja se dodjeljuje u postupku komasacije. U praksi se može dogoditi da poljoprivrednik dobrovoljno pristane uzeti zemljište lošije kvalitete od onoga koje je ranije imao, a zauzvrat će dobiti veću površinu, navodi ravnateljica APZ-a Blaženka Mičević i ističe kako je komasacija dvosmjeran proces – i u interesu pojedinca i u interesu šire zajednice.

- Komasacija se provodi tako da svaki sudionik dobije što više zaokruženo zemljište u što prikladnijem obliku za iskorištavanje i s osiguranim pristupom. Komasacijski postupci traju određeno vrijeme, ali cilj je da poljoprivrednik ne izgubi više od jedne vegetacijske sezone dok traje komasacija. Ona ima svoj vremenski tijek, dio poslova koje u ovom trenutku odrađuje APZ nisu vidljivi na terenu, a riječ je o izradi idejnih projekata, ali to ne znači da se komasacija ne provodi. Obuhvaća poljoprivredno zemljište jedne k.o.. Ako to zahtijevaju gospodarski ili drugi opravdani razlozi, može obuhvatiti poljoprivredno zemljište u više k.o., tj. njihovih dijelova - ističe Mičević.
Kako “razmjenjivati” zemlju?

Katastarska općina Piškorevci jedna je od malobrojnih u Đakovštini koja je krajem 1980-ih provela komasaciju.

- Njome je selo dobilo 200-300 ha novih oranica. Tada su troškove dijelom snosili i vlasnici - prisjeća se Piškorevčanin Matija Brlošić.

Do vlasnika zemlje stižu (neslužbene) najave kako će biti pozivani da se dogovore koju zemlju međusobno otpustiti, odnosno komasacijom prihvatiti i tako okrupnjavati posjed, no nameću se pitanja kako “razmjenjivati” zemlju s obzirom na njenu kvalitetu, udaljenost od ceste, naselja…

S obzirom na osjetljivost instituta kao što je vlasništvo, a poljoprivredniku je zemlja svetinja, za očekivati je da će to biti osjetljiv i nimalo lak posao. Potvrđuje to i “crna strana” piškorevačke komasacije zbog koje je radi zemlje i oružje radilo pa su dva suseljana od strane trećeg - ubijeni. Jedan od ubijenih bio je ubojičin brat.

– Dogodilo se i da je jedan čovjek s pištoljem krenuo pred komisiju za zemlju no ona tada, srećom, nije radila. Ipak, današnje generacije nisu tako “tvrde” i usijanih glava kada je o zemlji riječ - prisjeća se Brlošić.

U općini Gorjani, u čije dvije k.o. komasacija nije provođena, tek izmjera u k.o. Gorjani, posjedi su također raspršeni.

– Najveće table su one državne, dane u zakup – do 25 ha, a najveće privatne čestice su 10-ak k.j. - kaže načelnik Ivan Lović.

Podsjeća da su ljudi osjetljivi kada je o vlasništvu riječ.

- No, nadam se da vlasnici zemlje, ako ne žele, neće se morati pod svaku cijenu odricati zemlje na jednoj i morati je uzimati na drugoj lokaciji. Problem je što se naši zakoni donose u Zagrebu, a na terenu je stanje sasvim drugačije - kaže Lović, i dodaje da Općina zasad nema nikakve informacije o tome što će biti njena zadaća. Početak komasacije određuje APZ koji s općinama/gradovima i županijama sklapa ugovor te objavljuje javne natječaje za izvođenje stručnih geodetskih i drugih radova.

– Prije pokretanja postupka komasacije APZ saziva skup vlasnika i posjednika zemljišta na koji poziva i predstavnike jedinice lokalne/područne (regionalne) samouprave i dr., radi upoznavanja sa svrhom i uvjetima provedbe komasacije. Župan imenuje županijsko komasacijsko povjerenstvo (ŽKP) na prijedlog Ministarstva pravosuđa. Državno komasacijsko povjerenstvo, koje imenuje i razrješava Vlada na prijedlog Ministarstva pravosuđa, odlučuje o žalbama protiv rješenja ŽKP-a. ŽKP imenuje Odbor sudionika komasacije, koji predstavlja sudionike komasacije i savjetodavno je tijelo ŽKP-a i izvođačima stručnih geodetskih poslova. Agencija imenuje povjerenstvo za procjenu zemljišta - navodi Mičević korake za komasaciju.

Prilika za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Vladimir Ferić u komasaciji vidi i priliku za rješavanje imovinsko-pravne osnove oko zemlje. – Jer tu stanje nije sređeno pe niti riješeno, a ljudi nailaze na probleme, poput mene kad sam htio riješiti pola jutra iza kuće. Preko suda se tražilo podrijetlo imovine, sud je trajao pet godina, a u tom vremenu došlo mi je petero ljudi to prodavati. Ispostavilo se da podrijetlo imovine vuče unazad 100 godina, tadašnjoj zadruzi Adrić iz Piškorevaca. Malo se i pitanje o imovinsko-pravnim osnovama u našoj k.o. potaknulo kada je išla autocesta i potom opet ništa. Jer, ima zemlje koja je gruntovno moja, ali katastarski nije - kaže Ferić. U APZ-u kao ciljeve komasacije, uz ostalo, navode i sređivanje stvarnopravnih i drugih odnosa na zemlji.

Među pet pilot-projekata i dvije slavonske županije

APZ priprema pet pilot-projekata za komasaciju na području pet županija - Ličko-senjske (Udbina), Istarske (Cerovlje), Međimurske (Vratišinec i Podturen), Virovitičko-podravske (Zdenci) i Brodsko-posavske županije (Gundinci). Tijekom veljače ove godine Agencija je u svim općinama koje su uključene u pilot-projekte održala skupove vlasnika i posjednika kako bi ih upoznala sa svrhom i uvjetima pod kojima se namjerava provesti pilot-projekt komasacije radi davanja njihovih primjedaba i prijedloga, te radi osiguranja suradnje i koordinacije radova u provođenju komasacije. U tijeku je izrada idejnih projekata za pilot-lokacije.

Komasacija je besplatna za poljoprivrednike

U APZ-u ističu kako poljoprivrednici u postupku komasacije ne plaćaju pristojbe, nego se taj novac osigurava u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, iz sredstava fondova EU-a (Program ruralnog razvoja), sredstava donacija, te dr. - Jedinice lokalne samouprave mogu za postupak komasacije dobiti sredstva iz programa ruralnog razvoja, ali tek kada dobiju rješenje o komasaciji - ističe ravnateljica APZ-a Blaženka Mičević.

Do 25 ha
NAJVEĆE SU DRŽAVNE POVRŠINE KOJE SU DANE U ZAKUP


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk