Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Srp 2009

Svjetski jet set najbolja promidžba za našu zemlju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Davor Verković  

Svjetski jet set najbolja promidžba za našu zemlju

Slika je bila veličanstvena: na nekoliko desetaka metara razmaka usidrena su dva megabroda, ovdje već udomaćena britanska »Petra« i fascinantni »Main« talijanskog vlasnika. Opušteni Bernie Ecclestone promatrao je, njemu već poznatu, hvarsku rivu dok se Giorgio Armani spremao prvi put zakoračiti na otok svojedobno proglašen jednim od deset najljepših na svijetu. Iako je bivši hrvatski zet Bernie ostao naš, zna gotovo svaku uvalu, kupuje na tržnici i njegove su riječi stotinama puta opjevale male tajne koje ga privlače da se vrati Jadranu. To više čak i nije svjetska ekskluziva.

Iako živi na nekoliko sati plovidbe, vremešni kralj elegancije Giorgio Armani prvi put plovi morem prekomorskog susjeda. Armani, uz ostale, ima i kuću na supermondenoj Sardiniji, gdje su se skrasili mnogi talijanski, ali i svjetski jet seteri. Sardinija iznimno visokim cijenama štiti ekskluzivnost. Svojedobno smo odsjeli u čuvenom hotelu »Cala di Volpe« na Costa Smeraldi, gdje je noćenje, ako nas sjećanje ne vara, stajalo blizu dva milijuna tadašnjih lira, što je bio ekvivalent dvjema tisućama također tadašnjih maraka. Tamo si je vilu kupio i čuveni hedonist Sivio Berlusconi koji, ako ništa drugo, i pod stare dane zna uživati u životu.

»Hvar je ono što sam tražio cijeli život«, rekao je Giorgio Armani, koji je nakon Hvara posjetio Brač, Korčulu, Dubrovnik i Cavtat. »Hvar je ono što sam tražio cijeli život«, rečenica je koju bi bolje organizirane turističke zemlje eksploatirale do iznemoglosti. Proradile bi PR službe, Armanijeve slike šetnje Stradunom ili cavtatskom rivom lansirale bi se prema tisućama portala, ozbiljnih novina i tabloida. Pola bi svijeta znalo da se u Hrvatskoj odmara kralj mode i što on misli o našoj zemlji, kako ga se dojmila...

A mi ćemo ostati zadovoljni što je jedan svjetski celebrity pohvalio izgled države, prošetao se i pojeo nešto ribe, vratio se na Sardiniju, a informacija o njegovu posjetu ostat će zabilježena tek na nekom ovdašnjem portalu. Nešto, dakle, nije dobro u našem pristupu korištenju činjenice da je hrvatska obala zanimljiva i svjetski najpoznatijim ljudima. U tom pogledu još ne koristimo dovoljno sve blagodati suvremene tehnologije.

Hrvatska susjeda Crna Gora je turistički image napuhala pomoću svjetskog jet seta, ali ne kalibra Armanija, Benettona, Abramoviča ili Malkovicha. Tamo je premijer primio Claudiu Schiffer, s njom se slikao i pokrenuo promidžbeni stroj koji je potom svijetu otkrio kako se poznata manekenka odmarala na jednom relativno novom, još neotkrivenom turističkom raju.

I počelo se doznavati za Crnu Goru. Kod nas bi ta manekenka vjerojatno prošla relativno nezamijećeno, a u Hrvatsku zaista dolazi vrh vrhova svjetskog jet seta, što je višegodišnja činjenica prvog reda. Očito, ta vrlo izbirljiva svjetska krema ne bi dolazila da u nas nema što vidjeti, pojesti i popiti te uživati u prvorazredom provodu i čarima osobite prirode.

»Imali smo Armanija i Ecclestonea istodobno, a nismo marketinški poentirali. Ljudi su se vjerojatno dobro proveli, ali sam hrvatski turizam neće imati mnogo koristi od toga, jer to ne znamo marketinški iskoristiti. Imamo zaostali marketinški menadžment budući da se nitko ne bavi tim stvarima niti to zna raditi.

U sposobnijim bi državama Armanija, Gatesa ili nekog trećeg toga kalibra primili predsjednik ili premijer države, a slike bi se, posredstvom institucije koja bi se bavila samo promidžbom te vrste, lansirale prema tisućama svjetskih agencija. Mediji danas imaju strahovitu moć. Dolazak svjetskog jet seta treba se znati plasirati prema tržištu svjetskih senzacija i polusenzacija. A tržište je gladno tih informacija«, ističe Miroslav Dragičević, direktor Horwath Consultinga, koji je, uz ostalo, radio i nekoliko strateških master planova hrvatskog turizma.

U Hrvatskoj se ne radi biznis ni od stvari koje nam se nude na pladnju. Na sličnom je tragu i Claudio Stojnić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Milanu, kojeg smo pitali može li Armanijev i Benettonov dolazak u Hrvatsku potaknuti Talijane, koji ovdje još nisu ljetovali, da nam poklone povjerenje. »Naravno da je Armanijev dolazak u Hrvatsku dobra i iskoristiva informacija, ali pitanje je hoće li doprijeti do Italije. Istina, od njegova bismo posjeta imali koristi vjerojatno tek iduće turističke sezone, ali bismo sigurno imali koristi. Međutim, takve bi stvari trebalo drukčije marketinški obrađivati i plasirati«, tvrdi Stojnić.

Hrvatski turizam ima dostojne protivnike. Naši su otoci, među ostalim, ljuti konkurenti španjolskoj Mallorci i divljoj Ibizi, portugalskoj Madeiri, romantičnom Santoriniju ili spomenutoj Sardiniji... Naša je obala u istoj utakmici s turskom Antalyjom, devastriranom španjolskom Katalonijom, ali i čarobnom Azurnom obalom... Pobjeđuju nijanse, a mi, na žalost, ne još razrađujemo te nijanse. Mallorca se obogatila kad su na tom otoku, kakvih u Hrvatskoj ima na desetke, prva zemljišta kupili Boris Becker i bivši premijer Gerhard Schroeder.

Nakon što su oni probili led, za njima su došli deseci tisuća Nijemaca. Imaju čak i svoga gradonačelnika! Mi to, naravno, ne želimo, ali Mallorca je putokaz koji nas može uputiti na mnogo toga korisnog. Jesu li Becker i prvi pioniri kupili zemljište ili im je darovano? Nisu kupovali, barem ne po tržišnoj cijeni, nego se primjenio recept koji je dotad bio poznat u ostatku naprednog svijeta.

»Nedvojbeno je da treba privući poznatu klijentelu, to bi mnogo značilo za hrvatski turizam. Ne mislim samo na obalu već i na unutrašnjost zemlje, regije koje još nisu toliko poznate. Becker je, recimo, bio njemački idol kojeg su kopirale tisuće njegovih državljana. Zašto mi ne bi pronašli nekog njemačkog, talijanskog, ruskog, francuskog ili britanskog... idola, iskreno mu, daleko od javnosti, objasnili o čemu se radi i time privukli tisuće investitora u Hrvatsku!?« – kaže Dragičević.

Raj za svitu plave krvi i kulturne legende

Pozamašan je popis svjetski poznatih osoba što su posljednjih godina plovili našim dijelom Jadrana. Bill Gates je stalan gost, neki tvrde da ovdje dolazi svake godine, iako ne voli publicitet, pa se često i ne otkriva. Uglavnom, prije nekoliko je tjedana »uhvaćen« na slapovima Krke, gdje je bio s djecom i suprugom Melindom. Kad je vidio da su ga »provalili«, dao je petama vjetra. Ne zna se koliko je boravio u Hrvatskoj. Krka je svojedobno opčinila i Michaela Schumachera, ali i jordansku princezu Raniu i njezina supruga kralja Abdullaha.

Budući da je također čest, svakogodišnji gost u Hrvatskoj, i Romana Abramoviča smo nekako prisvojili. Jadranom plovi u brodovima koji spadaju među najveće na svijetu. Pitanje je također pokaže li se uvijek javnosti ili se nekad odmori za dušu, bez pompe. Kad se, međutim, spusti do Dubrovnika, ni ne traži da prođe nezapaženo.

Tom Cruise je prije dvije, tri godine plovio oko Dubrovnika, a Sharon Stone je razmišljala o kupnji jednog od otoka hrvatskih arhipelaga. Dubrovnik najčešće odabiru najpoznatiji svjetski glumci. Tamo su nenajavljeni stigli Michael Douglas i Catherine Zeta Jones, prošetali se Stradunom te otputili u svoju kuću na - Mallorci. Zidine su razgledali i Roger Moore, John Malkovich, Kevin Spacey... Stari su dubrovački gosti i Carolina i Ernst od Hannovera.

Najstarija kći marokanskog kralja Hassana II. odmarala se na Hvaru i u Splitu, zakupivši nekoliko desetaka hotelskih soba. Neviđenoj smo pompi svjedočili kad je Brijune i Dalmaciju posjetio Abdulah Bin Abdul Aziz, kralj Saudijske Arabije i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Na Brijune je 2008. godine doplovio s tri broda od kojih je najveći, »Golden Odyssey«, bio dugačak 74 metra. Sa sobom je poveo svitu od stotinjak ljudi.

I najzvučnija imena svjetske glazbene umjetnosti defilirala su Hrvatskom. Ovih je dana Jose Carreras priredio fenomenalan spektakl u Zadru. Slično je oduševljenje u Puli izazvao legendarni Elton John svojim koncertom za pamćenje.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk