Takozvana gig ekonomija u Hrvatskoj zapošljava oko 100 tisuća ljudi. Nemaju ni blizu ista prava kao klasični radnici

Ekonomija povremenih poslova ili tzv. gig ekonomija u Hrvatskoj zapošljava čak 100 tisuća ljudi, a većini je privlačna zbog fleksibilnosti – jer osim što radite koliko i kad želite, gig ekonomija omogućava i češće mijenjanje poslova. Gig ekonomija, koja je »eksploziju« doživjela tijekom pandemije, temelji se na digitalnim platformama ili aplikacijama, a u Hrvatskoj su najpopularnije Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt.

Procjene govore da u Europskoj uniji preko platformi radi oko 28 milijuna ljudi, a s obzirom na to da je rad u gig ekonomiji još uvijek novi fenomen, istraživanja o opsegu su još uvijek rijetka, kaže Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM), dodavši da je manji dio ljudi primoran raditi preko platformi, a veći dio ih koristi kao dodatni izvor zarade. Dio građana se sigurno odlučio na gig poslove kako bi nadopunio svoj kućni budžet koji je erodiran visokom inflacijom.

Radna prava

– Postoji istraživanje Europskog sindikalnog instituta provedeno prošle godine koje obuhvaća 14 zemalja EU-a, ali nažalost bez Hrvatske. Prema tom istraživanju, 4,3 posto ispitanika je radilo preko platforme u zadnjih godinu dana, ali je samo za njih 1,1 posto platformski rad glavni posao. Taj glavni posao se dosta oslanja na mlađe radnike jer je 70 posto zaposlenih bilo mlađe od 44 godine, pri čemu je 65 posto muškaraca. Zanimljivo je i da više od jedne trećine žena kojima je platformski rad glavni posao ima malu djecu, navodi Pribičević.

No, spomenute kompanije iz gig ekonomije primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške, odnosno nisu klasični poslodavac, pa se sve češće postavljaju pitanja radnih prava ljudi koji rade preko tih platformi. Europska komisija donijela je smjernice o tome kako bi se platformski rad trebao regulirati, s obzirom na to da zaposleni preko njih nemaju istu razinu radnih prava kao stalno zaposleni radnici.

– Komisija zapravo želi sve gig radnike pretvoriti u klasične radnike. To znači da će agregator za njih plaćati doprinose, kao što su za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, izjavila je Pribičević, napomenuvši da i hrvatska Vlada novim zakonom o radu koji stupa na snagu iduće godine »pokušava« regulirati platformski rad, no ostaje još za vidjeti kako će to izgledati u praksi.

Iako je dojam da u hrvatskoj gig ekonomiji većinom rade migranti, to je ipak samo iluzija, napominje Pribičević. Naime, migranti su motivirani zaraditi što više, pa zato rade duže i češće preko platformi kao što su Wolt, Glovo itd. Kada ih vidimo da voze po kiši, snijegu, suncu, to nam ostavlja dojam kao da oni dominiraju tom industrijom. Jednostavno ih češće vidimo na cesti, dok, recimo, IT-jevce – koji također često rade u gig ekonomiji i svoje usluge nude globalno – ne vidimo na ulicama. I na taj način nastaju stereotipi o Nepalcima i Filipincima, pojašnjava Pribičević.