Tavanuša će uništiti hrvatsku poljoprivredu

Stanje u kojem se nalazi hrvatsko sjemenarstvo je vrlo teško, proizvodnja sjemena je zadnjih godina u padu, a ozakonjena sjetva nedeklariranog sjemena tzv. tavanuše, mogla bi uništiti ne samo proizvodnju sjemena nego i cjelokupnu hrvatsku poljoprivredu. Čulo se to na jučerašnjem skupu pod nazivom “Očitovanje struke o zbivanjima u hrvatskom sjemenarstvu”, koje je organiziralo Društvo agronoma Osijek, na zahtjev, kako je navela prof. dr. Jasna Šoštarić, predsjednica brojnih agronoma - sjemenara i oplemenjivača.

- Hrvatska mora sačuvati svoju sjemensku proizvodnju da ne prođe kao s proizvodnjom sjemena šećerne repe koja je ugašena 2002. godine, rekao je Čorić, te je dodao da sjemenari nisu protiv farmerovog sjemena koji priznaje Europska unija, nego su isključivo protiv sjetve sjemena s tavana, koje je već prouzročilo ogromne gospodarske štete prije desetak godina na ovim prostorima. Čorić je naglasio da će sjemenari prihvatiti farmerovo sjeme, kao što to ima EU, ali da prije toga treba jasno definirati pravila ponašanja. Naime, zbog “izbacivanja” rečenice iz Pravilnika da je za ostvarivanje prava na poticaje obvezno sijati deklarirano sjeme, na terenu je nastala anarhija, odnosno radi tko što hoće. Čulo se i da pšenica zasijana tavanušom ne sliči na pšenicu, već da je “čupava”. Na skupu je izraženo nezadovoljstvo i zgražanje jer se u sve uplela politika, odnosno optužbe su upućene Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Čulo se i da struku nitko nije ništa pitao te da je “tavanuša” progurana iz nečijih osobnih interesa, odnosno kako je rečeno, onih koji proizvodnju hrane pretvaraju u proizvodnju poticaja. U zajedničkom stavu iznesena je i tvrdnja kako je nedopustivo da hrvatski porezni obveznici izdvajaju sredstva za poticanje sjetve sjemena s tavana, koje je pomiješano s korovima i zaraženo bolestima. Dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek izjavio je da će se očito sami sjemenari i oplemenjivači morati uhvatiti u koštac s ovim problemom, odnosno na seminarima i edukacijama poljoprivrednicima ukazati kakve sve probleme može izazvati sjetva tavanuše. U zaključku se moglo čuti da agronomi neće na ovome stati, nego da će se boriti da se i glas struke i znanosti uvaži u cilju zaštite 118-godišnje tradicije hrvatskog oplemenjivanja. Dr. sc. Ivan Kolak s Agronomskog fakulteta iz Zagreba, koji se od osamostaljenja Hrvatske zalaže za izradu strategije hrvatskog sjemenarstva, predložio je da država u cilju zaštite poljoprivrede uvede kroz poticaje besplatno sjeme.

Taj je prijedlog, da sjeme za poljoprivrednike bude besplatno, podržala i Hrvatska poljoprivredna komora, kako je izjavio glavni tajnik Damjan Bogdanović, koji je sudjelovao na skupu.