Teret krize lomi radnička pleća

Domaći poduzetnici, unatoč krizi, u prvih devet mjeseci prošle godine relativno su dobro poslovali i ostvarili bruto dobit od 21,8 milijardi kuna. Prema podacima Fine, u istom radoblju 2008. godine dobit domaćih poduzetnika bila je 30,1 posto viša i iznosila je je 31,2 milijarde kuna dok je, primjerice bruto dobit poduzetnika u istom razdoblju 2007. godine iznosila 32,2 milijarde kuna. Prošlogodišnja dobit tako se pod utjecajem ekonomskih kretanja stanjila. To je još jasnije kada se zna da je statistika u 2008. godini promatrala poslovanje 83.911 poduzetnika koji su zapošljavali 929.570 radnika. Prošlogodišnju bruto dobit od 21,8 milijardi kuna ostvario je veći broj poduzetnika, odnosno njih 87.421 koji su zapošljavali 29,3 tisuće radnika manje.

Struktura poduzetnika, kao i broj zaposlenih dva su elementa koja se odražavaju na bruto poduzetničku dobit. Pred naletom krize poduzetnici otpuštaju radnike kako bi održali poslovanje. To se lani događalo i u Hrvatskoj, no generalno se ne može govoriti da su poduzetnici krizu iskoristili kako bi se riješili radnika i ostvarili ekstra dobit. Naime, broj poduzetnika lani je porastao za 3,5 tisuće. Oni su, uz manji broj zaposlenih, ostvarili i preko 30 posto nižu bruto dobit. Da je ekonomska kriza uistinu iskorištena kako bi se poduzetnici riješili troška, a to su najčešće radnici, onda bi njihova prošlogodišnja bruto dobit bilježila daleko niže smanjenje u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

– Sigurno je nekim poslodavcima kriza lani poslužila kao izlika da se riješe balasta. Otpuštanja bi bila drastičnija da su poduzetnici vidjeli kako idu prema gubitku u poslovanju – smatra Goran Bakula, ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata. On ističe kako se ne može pobjeći od činjenice da je u prosincu prošle godine bilo nezaposleno nešto više od 51 tisuće radnika u odnosu na godinu ranije.

No, i smanjena bruto poduzetnička dobit u prošlogodišnjih devet mjeseci ostvarena je na leđima radnika. Naime, iz podataka Fine je evidentno kako su najbolje rezultate ostvarili mali poslodavci, koji su imali 10,1 milijardu kuna bruto dobiti ili 46,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika u zemlji. Na uloženih 100 kuna, tako su mali poduzetnici u promatranom razdoblju ostvarili 106,96 kuna prihoda, oko tri kune više od velikih poduzetnika i dvije u odnosu na zaradu srednje velikih poduzetnika. Istovremeno, radnici zaposleni kod malih poslodavaca, unatoč odličnim rezultatima njihovih poslodavaca, nisu za to bili adekvatno nagrađeni. Prosječna plaća radnika zaposlenog kod malog poslodavca bila je 16 posto niža od prosjeka svih poduzetnika i iznosila je 3.820 kuna. Radnici kod malih poslodavaca mahom nisu sindikalno organizirani, pa tako niti plaće ne ugovaraju kolektivnim ugovorima, odnosno uglavnom su ovisni o »volji« poslodavca.