Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2025

Tko će morati plaćati porez na nekretnine?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: V.K./U mreži Prvog/HR/HRT  

Tko će morati plaćati porez na nekretnine?

Trećina gradova i općina u Hrvatskoj odlučila je povisiti porez na nekretnine koji je od ove godine zamijenio porez na kuće za odmor. Njih 57 ih je smanjilo, dok je preostalih 284 općina i gradova zadržalo isti iznos poreznog opterećenja.

Do kraja mjeseca Porezna uprava prikuplja podatke važne za oporezivanje nekretnina. Tko će morati plaćati porez, a tko će biti izuzet, hoće li porezni pritisak uspjeti povećati ponudu nekretnina na tržištu.

Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvo financija kazala je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" kako je prema Zakonu obveznik ovog poreza vlasnik stambene nekretnine.

- Ciljalo se na oporezivanje nekretnina za stanovanje. Od ovog poreza su izuzeti prostori koji služe stalnom stanovanju, dugoročnom najmu i oni prostori za koje se dokaže da se ne mogu koristiti, naglašava.

Dodaje da svi oni koji su do sada plaćali komunalnu naknadu, oni koji imaju uredno prijavljen ugovor o dugoročnom najmu, oni ne moraju ništa prijavljivati.

- Izdali smo poseban priručnik koji se nalazi na mrežnim stranicama Porezne uprave u kojemu građani mogu naći odgovore na neke nedoumice, rekla je.

Svi koji imaju novo sklopljene ugovore o dugoročnom najmu ili svi oni koji smatraju da bi trebali biti oslobođeni poreza su dužni prijaviti činjenice bitne za oporezivanje do 31. ožujka.

- Iznajmljivači koji imaju status domaćina i koji stanuju na adresi na kojoj iznajmljuju, oni će biti oslobođeni poreza na nekretnine, a svi ostali će ga plaćati, kao i porez na dohodak od iznajmljivanja, naglasila je Rogić Lugarić.

"Porez na nekretnine koji sada imamo više evolucija poreza na kuće za odmor nego novi porez"

Ivan Čevizović iz Hrvatske komore poreznih savjetnika kazao je kako je ovaj porez na nekretnine koji sada imamo više evolucija poreza na kuće za odmor nego novi porez na nekretnine.

- Dobar dio gradova se zadržao na onim iznosima poreza koje su i imali, a čak ni broj poreznih obveznika neće se značajno promijeniti, kazao je.

Lana Mihaljinac Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK je istaknula kako je porez na nekretnine uvijek vruća tema u Hrvatskoj stoga što imamo visoke stope vlasništva.

- Mi smo jedna od rijetkih država koja nema porez na nekretnine, a imamo visoke stope vlasništva. U Udruženju poslovanja nekretninama smo zagovarali oporezivanje na osnovu vrijednosti. Smatram da kvadratura nije najbolji način utvrđivanja porezne obveze, naglasila je.

Nedostatak nekretnina na hrvatskom tržištu

Dodala je kako je veliki nedostatak nekretnina na hrvatskom tržištu i to je osnovni razlog zašto imamo tako visoku nepriuštivost.

- Mi ne gradimo dovoljno već dugi niz godina. Prošle smo godine kada je tržište bilo aktivno, gradili smo 15-ak posto manje nego što je to bilo 2000. godine. Rezultat je nedovoljna ponuda i sve manji broj mladih ljudi si može priuštiti nekretninu za kupnju, ali i za najam, istaknula je.

Čevizović govori kako statistike pokazuju da ima puno praznih stanova. Dao je primjer da ako imate stan od 100 kvadrata, možete ga primjerice iznajmiti za 1000 eura mjesečno, a to znači da mjesečno morate platiti 84 eura poreza, što je na godišnjoj razini oko 1000 eura poreza.

- Alternativa tome je da ako stan nije u najmu 800 eura poreza. Porezni obveznik koji je imao takav stan propustio ga je iznajmiti. Od 12 tisuća eura koje bi imao godišnje od najma platio bi 1000 eura poreza i još uvijek bi imao 11 tisuća eura, kazao je.

"Ne radi se o nepravednom porezu"

Rogić Lugarić je istaknula kako ovakav tip poreza na prazne nekretnine se primjenjuje i u drugim europskim zemljama.

- Ne mislimo da se radi o nepravednom porezu. Jasno nam je da to nije popularno, ali vjerujemo da je došao trenutak za uvođenje poreza na nekretnine stoga što je on i regulator tržišta, rekla je.

Mihaljinac Knežević je naglasila kako rast cijena nekretnina ovisi o regijama i gradovima.

- Najtraženiji proizvod na tržištu je novosagrađeni stan, posebno u Zagrebu. Imamo slučaj da vlasnici starijih stanova precjenjuju svoje nekretnine, ali su se one zadnjih godina kupovale stoga što smo imali razne mjere koje su stimulirale potražnju, no to više nije tako, rekla je.

Zaključila je kako nam nedostaju novosagrađeni stanovi po prosječnim i priuštivim cijenama.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk