Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2021

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Jednima smrkne, drugima svane, govorili su naši stari. Tako je ove godine, očito, voćarima smrknulo, a našim ratarima, posebno proizvođačima žitarica, činilo se - svanulo. Ovih su dana Deutzh Fahr, Claas i John Deere u punom pogonu. Skidaju žita diljem zemlje.

Pšenica je posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije.

Prilikom obilaska polja prije tjedan-dva, pšenica i ječam bili su u dobroj kondiciji te su i očekivanja od ovogodišnje žetve, koja ove godine kasni u odnosu na prošlogodišnju, bila doista velika. Predviđalo se da će biti rekordna kao i lani, a otkupna cijena od 1,30 kuna po kilogramu poticaj je daljnjoj proizvodnji. Koliko se god pšenice proizvede, tržište će je prihvatiti, pogotovo otkad se primjenjuje Kodeks te se otkupljuje po kvalitetnim razredima.

Ali, postoji uvijek jedno "ali". Poljoprivreda je ipak tvornica na otvorenom. Kako nam je rekao Petar Pranjić iz Novog Čeminca, ovih je nekoliko dana izrazito visokih temperatura napravilo određenu štetu. "Bit će šturih zrna. Očekujem 20 posto manji urod od uobičajenog, a to je bilo osam i više tona po hektaru. Kod ječma smo imali veliki udio treće klase", kaže Pranjić i dodaje kako su mnogi baranjski poljoprivrednici uzeli sjeme soje za postrnu sjetvu, no sada ona dolazi u pitanje, jer nema vlage.

Branko Garac iz Osijeka kaže da je na kraju ipak došlo do naglog zrenja i deset do 15 posto će urod biti slabiji. Kod ječma nije moglo doći do neke velike štete, ali kod pšenice će biti šturih zrna.

Josip Zmaić iz Starih Perkovaca ističe da je problem što gornja zrna prži jako sunce i tu će doći do određenih šteta. No, on se boji i za jarine jer će soja, kako on kaže, pa i kukuruz jako stradati. Ali, kaže, ova soja sijana postrno, koja još nije nikla, mogla bi bolje proći ako dobije u kasnijoj fazi kiše.

Ostaje za vidjeti mogu li ratari očekivati još jednu dobru godinu u tehnološkom smislu, ali i kada su u pitanju financijski pokazatelji jer su cijene otkupa uglavnom zadnjih godina očekivane i unaprijed se zna za njih.


Komentari članka

Vezani članci

Globalna proizvodnja kukuruza upisat će apsolutni povijesni rekord

02.10.2025.

Krajnji kupci su svega toga svjesni i koriste svoju poziciju na tržištu. Stoga je za očekivati da će mnogi proizvođači biti nezadovoljni otkupnim cijenama na tržištu. Još kada se u tu jednadžbu stavi utjecaj slabog dolara na europski kukuruz, imamo to što

Rekordan urod, prazni džepovi: Zašto ratari opet gube unatoč milijun tona pšenice?

28.07.2025.

Uz računicu da je ovogodišnji prinos pšenice sedam tona po hektaru, u netom završenoj žetvi Hrvatska je požela više od milijun tona te nama najvažnije krušarice, što je oko 200.000 tona više nego u 2024. godini, kada je prosječan prinos bio 5,8 tona po he

Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno

07.07.2025.

Vodeći proizvođači ječma u Hrvatskoj dolaze iz Slavonije, Baranje i Srijema te drže desetak posto ukupne domaće proizvodnje, koja se lani odvijala na 60 tisuća hektara

Recept za zbrinjavanje viška pšenice nije izvoz u bescjenje i gomilanje gubitka uz prozivanje države

12.06.2025.

Treba se konačno suočiti s realnošću i glasno reći da istječe rok za buđenje naših ratara. Ne vrijedi više recept tradicije - što su proizvodili otac i djed i ja ću. Tržište ima svoja pravila, tko ih pravodobno prihvati opstat će, piše Božica Babić.

Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe - kamo sa pšenicom?

06.06.2025.

S izvještajne skupštine Hrvatske poljoprivredne komore čulo se kako trenutna cijena otkupa pšenice neće pokriti troškove osnovne proizvodnje. No Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe.

Tag cloud

  1. 2787 članka imaju tag turizam
  2. 2641 članka imaju tag hrvatska
  3. 1758 članka imaju tag svijet
  4. 1437 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1965 članka imaju tag financije
  6. 1538 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1633 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1223 članka imaju tag investicije
  11. 1296 članka imaju tag industrija
  12. 1068 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1049 članka imaju tag menadžment
  14. 1166 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 659 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag poticaji
  19. 666 članka imaju tag tehnologija
  20. 701 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 392 članka imaju tag potpore
  23. 965 članka imaju tag kriza
  24. 502 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 526 članka imaju tag porezi
  27. 482 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 493 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 447 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor