Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2021

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Toplinski val izazvao prisilnu zriobu pšenice: Manji prinosi zbog šturih zrna

Jednima smrkne, drugima svane, govorili su naši stari. Tako je ove godine, očito, voćarima smrknulo, a našim ratarima, posebno proizvođačima žitarica, činilo se - svanulo. Ovih su dana Deutzh Fahr, Claas i John Deere u punom pogonu. Skidaju žita diljem zemlje.

Pšenica je posijana na oko 145 tisuća hektara, što je oko devet tisuća hektara više u odnosu na godinu ranije.

Prilikom obilaska polja prije tjedan-dva, pšenica i ječam bili su u dobroj kondiciji te su i očekivanja od ovogodišnje žetve, koja ove godine kasni u odnosu na prošlogodišnju, bila doista velika. Predviđalo se da će biti rekordna kao i lani, a otkupna cijena od 1,30 kuna po kilogramu poticaj je daljnjoj proizvodnji. Koliko se god pšenice proizvede, tržište će je prihvatiti, pogotovo otkad se primjenjuje Kodeks te se otkupljuje po kvalitetnim razredima.

Ali, postoji uvijek jedno "ali". Poljoprivreda je ipak tvornica na otvorenom. Kako nam je rekao Petar Pranjić iz Novog Čeminca, ovih je nekoliko dana izrazito visokih temperatura napravilo određenu štetu. "Bit će šturih zrna. Očekujem 20 posto manji urod od uobičajenog, a to je bilo osam i više tona po hektaru. Kod ječma smo imali veliki udio treće klase", kaže Pranjić i dodaje kako su mnogi baranjski poljoprivrednici uzeli sjeme soje za postrnu sjetvu, no sada ona dolazi u pitanje, jer nema vlage.

Branko Garac iz Osijeka kaže da je na kraju ipak došlo do naglog zrenja i deset do 15 posto će urod biti slabiji. Kod ječma nije moglo doći do neke velike štete, ali kod pšenice će biti šturih zrna.

Josip Zmaić iz Starih Perkovaca ističe da je problem što gornja zrna prži jako sunce i tu će doći do određenih šteta. No, on se boji i za jarine jer će soja, kako on kaže, pa i kukuruz jako stradati. Ali, kaže, ova soja sijana postrno, koja još nije nikla, mogla bi bolje proći ako dobije u kasnijoj fazi kiše.

Ostaje za vidjeti mogu li ratari očekivati još jednu dobru godinu u tehnološkom smislu, ali i kada su u pitanju financijski pokazatelji jer su cijene otkupa uglavnom zadnjih godina očekivane i unaprijed se zna za njih.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnje prerade oko 600 tona žitarica na dva kamena mlina: Oni su pioniri eko poljoprivrede u Slavoniji

21.04.2026.

Tvrtka Eko-Jazo, nasljednik je OPG-a kojega su u 90-ima pokrenuli Ivan i Slava Jazbec, koji su bili među prvim ekološkim proizvođačima žitarica u Hrvatskoj. Danas na 47 hektara vlastite zemlje uzgajaju žitarice, a u asortimanu imaju 54 proizvoda. I upravo

Dok drugi prodaju zrno, on ga melje u svom mlinu: Slavonac od rijetkih kultura stvorio tražena brašna

17.03.2026.

Mirko Miladinović iz Koritne kod Đakova preradom sjemena u brašno bavi se od 2020. godine. Danas obrađuje oko 56 hektara zemlje, uzgajajući sjemenske kulture i specijalna brašna pod brendom Ceres

Jačaju mlinski sektor, predstavljen program potpora za preradbene kapacitete

29.01.2026.

Dugoročni cilj je što veće količine pšenice i drugih žitarica prerađivati u županijskim mlinovima, pretvarati u brašno, a potom i u tjesteninu te druge pekarske proizvode, čulo se u Osječko-baranjskoj županiji na sastanku s predstavnicima sektora mlinske

Cijena pšenice je niža nego prije 18 godina

12.12.2025.

Često možemo čuti od hrvatskih ratara da se (s pravom?) bune na cijene pšenice u Hrvatskoj i kažu ista je kao prije 20 ili 30 godina. Je li tome stvarno tako?

Na 240.000 hektara niče nova pšenica, stručnjaci savjetuju otpornije sorte

31.10.2025.

Ove će godine na oko 240 tisuća hektara biti zasijana pšenica i druge ozime kulture. Zbog bolje genetike ratarima se savjetuju certificirane sorte sjemena otpornije na promjenjive meteorološke uvjete i biljne bolesti...

Tag cloud

  1. 2863 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2005 članka imaju tag financije
  7. 1571 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 537 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 437 članka imaju tag osijek
  33. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  34. 529 članka imaju tag obrazovanje
  35. 452 članka imaju tag start up
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk