Traže se orasi: Prilika koju voćari trebaju iskoristiti

Prodaja je usmjerena prema ugostiteljima, hotelijerima, trgovačkim lancima, a velik dio proizvodnje realizira se na kućnom pragu
Uzgoj orašastih plodova veliki je potencijal, zbog čega je i sve više novih nasada u cijeloj Slavoniji, a očekuje se da će te brojke i dalje rasti.
Rekao je to između ostalog u Lovasu Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera, kada je početkom ovog mjeseca u Lovasu, u Centru kompetencija, potpisan sporazum o partnerstvu na projektu Centar za održivi razvoj lokalne zajednice općine Lovas s Klasterom proizvođača orašastih plodova Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ) i Klasterom proizvođača voća i voćnih proizvoda VSŽ-a. Podolar je također naveo kako su slavonski orašasti plodovi jako traženi na tržištu i da bi tu šansu slavonski voćari trebali iskoristiti.

Inače Klaster proizvođača orašastog voća Vukovarsko-srijemske županije jedan je od najaktivnijih.

Cijene osciliraju

Udruga Klaster orašastih plodova osnovana je 2018. godine, dobrovoljnog je karaktera, djeluje na području Vukovarsko-srijemske županije i ima trenutačno 18 proizvođača oraha, lješnjaka i badema iz najistočnije Županije.
- U rad ove udruge – klastera, osim proizvođača, preko svojih predstavnika aktivno su uključeni i predstavnici lokalne i regionalne uprave - Vukovarsko-srijemska županija, općine Lovas i Stari Jankovci, Agro-klaster d.o.o. Vinkovci, na čiju inicijativu je i pokrenut rad udruge, te LAG Šumanovci i Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka kao partneri u provedbi projekata. Na području naše županije, prema službenoj statistici, orašasti plodovi su zasađeni na površinama na više od 600 hektara, i to orasi na 239 hektara, lješnjaci na 361 hektaru i bademi na 5,8 hektara. Spomenuti članovi Klastera orašastih plodova raspolažu s približno zasađenih 25 hektara oraha, 30 hektara lješnjaka i 0,5 hektara badema. Proizvodnja orašastih plodova posljednjih je godina u stalnom rastu unatoč tome što su se proizvođači u posljednjih nekoliko godina suočili s velikim izazovima uvjetovanim pojavom bolesti i nepovoljnim klimatskim prilikama. Ove poteškoće negativno su se odrazile na urod i prihode proizvođača, pa su se tako prinosi po hektaru u prošloj godini kod oraha kretali od 500 do 1000 kilograma očišćenog ploda, a kod lješnjaka od 800 do 1100 kilograma – kaže Zdenko Podolar dodajući kako je tržište prodaje domaćih proizvođača orašastih plodova vrlo izloženo uvozu tih proizvoda, posebice iz Turske, Italije, Rumunjske, Kine… pa sukladno tome i prodajne cijene osciliraju.

Kvaliteta

Prodaja ovih domaćih proizvoda usmjerena je prema ugostiteljima, hotelijerima, trgovačkim lancima, a velik dio proizvodnje se zbog kvalitete domaćih oraha i lješnjaka realizira na kućnom pragu. Prodajna ili otkupna cijena oraha u protekloj godini kretala se od 60 pa čak i do 90 kuna po kilogramu, dok se lješnjak tržio po cijeni od 60 do 80 kuna po kilogramu.

Damir Sovar iz vukovarskog prigradskog naselja Sotin od 2004. se bavi isključivo voćarstvom, a prije toga svinjogojstvom, no vidio je da tu nema zarade, pa je odustao. Sada ima pod višnjama 11 hektara, pod orasima 4,5 hektara, dio u punoj rodnosti, dio mladi nasadi, hektar pod trešnjama, pola hektara pod marelicama. Ima 800 stabala marelica i 500 oraha koje uzgaja na istoj površini. Usto, ima i 350 koka nesilica u slobodnom uzgoju i proizvodnju jaja bi preporučio kao dopunsko zanimanje mladim poljoprivrednicima.

- U Klasteru sam četiri godine i jako sam zadovoljan jer nama voćarima treba ovakva organizacija oko plasmana proizvoda, ali i za proizvodnju. Zajednički se lakše rješavaju svi problemi. Imam ukupno 17 hektara pod voćem i to je dovoljno zemlje za nas voćare, ali kada bi se pružila prilika da kupim ili dobijem u najam, uzeo bih deset hektara - kaže Damir Sovar.