Treba li RH osobni bankrot

Prezadužene fizičke osobe, samostalni poduzetnici pa i potrošači, pritisnuti dugovima i suočeni s nesposobnošću plaćanja ili trajnom nelikvidnošću, u Sloveniji već dobrih pola godine mogu proglasiti osobni bankrot.

Pokretanje takvog postupka mogu započeti ako više od dva mjeseca kasne s ispunjavanjem svojih obveza koje su veće od trostrukog iznosa njihove plaće ili drugih primanja, odnosno ako su nezaposleni i više od dva mjeseca kasne s plaćanjem obveza većih od tisuću eura.

Slovenija je takvu mogućnost uvela prije svega jer je morala svoje pravo prilagoditi pravu EU u kojem već postoji uredba o individualnom stečaju, a tomu je pridonijela i činjenica da je prezaduženost pojedinih subjekata bila toliko velika pa je 1999. godine po službenoj dužnosti iz sudskog registra bilo izbrisano oko sto tisuća pravnih osoba.

Njihovi su dugovi zakonom preneseni na fizičke osobe, osnivače i članove društva, što je pokrenulo masu postupaka koji su pokazali da te osobe nemaju dovoljno imovine za plaćanje svojih dugova, objašnjava nam autor slovenskog zakona o osobnom bankrotu Šime Ivanjko te dodaje da je isto toliko važan i treći, humanitarni razlog jer su ljudi prezaduženi, dugove ne mogu podmiriti, izbjegavaju zapošljavanje, rade na crno i postaju socijalni problem.

Uzevši sve to u obzir, u Sloveniji je napravljen kodeks insolventnih postupaka, uvedena mogućnost osobnog bankrota i stečaja zaostavštine. Dosad je podneseno 140 zahtjeva za bankrot, ali nijedan postupak još nije doveden do kraja. U postupku od tri faze najprije se plijeni imovina, koju se može zaplijeniti u skladu s propisima o ovrsi, vjerovnici se isplate iz postojeće imovine i onda se određuje rok od dvije do pet godina u kojem dužnik mora biti pod starateljstvom stečajnog upravitelja i tek ako je vrlo poslušan, radi sve što mu je sud odredio, sud ga može, ali ne mora, osloboditi preostalih dugova.

– Kod naše filozofije osobnog bankrota uglavnom je riječ o tzv. nesretnim, ali poštenim dužnicima (ljudi su se zadužili misleći da će njihov projekt uspjeti, ali se to nije dogodilo i dugove ne mogu vratiti) te o sociološkom aspektu prema kojem društvo treba pojedincu omogućiti da počne ispočetka – kaže Šime Ivanjko.

I u Hrvatskoj raste pritisak da se ozakoni osobni bankrot. Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, kaže da banke nisu protiv donošenja zakona o osobnom stečaju ili bilo kojeg drugog rješenja za probleme prezaduženih koje bi bilo bolje od postojećeg.

HUB procjenjuje da oko 15 tisuća građana ima problema s vraćanjem dugova, od 2,8 milijuna građana koji su u kreditnom odnosu s bankama. – Osobni stečaj samo je jedno od mogućih rješenja, ali nije opće prihvaćeno i samo manji dio zemalja EU ga je realizirao – navodi Bohaček te upozorava kako dužnici moraju biti svjesni da osobni bankrot nije “as iz rukava” koji će im donijeti oprost dugova, već gubitak imovine i poslovne sposobnosti.

Komercijalne banke tvrde da je naplata kredita i dalje zadovoljavajuća te da se na prste jedne ruke mogu nabrojiti slučajevi u kojima su pokretali ovrhu stanova građana koji ne vraćaju stambene kredite. No, zato je stradalo jako puno jamaca koji otplaćuju tuđe kredite, ali banke skrivaju podatke o jamcima. Ovrhe su češće u poslovnom svijetu, gdje su poduzetnici davali nekretnine u zalog za kredite.