Tržište oglašavanja u slobodnom padu, samo web raste

Hrvatsko tržište oglašavanja nastavlja strmoglavi trend, ono je u 2011. palo na 1,65 milijardi kuna, što je pet posto manje nego godinu ranije. Samo četiri godine ranije, 2008. ovo tržište težilo je 2,25 milijarde kuna. Negativni trend lani je zaobišao samo online oglašavanje, na kojima su budžeti porasli za čak 131 posto pa se na portalima potrošilo 83 milijuna kuna. No najviše od oglasa i dalje zarađuju televizije, na koje odlazi gotovo polovica hrvatskog budžeta za oglašavanje, one su zabilježile minimalan pad i zaradile 765 milijuna kuna.

Negativni trend u hrvatskom tržištu oglašavanja nastavlja se kontinuirano od 2009., kada je pad u odnosu na prethodni period, prema procjeni Hrvatske udruge reklamnih agencija (HURA), iznosio čak 18 posto. Pad se u 2010. nastavio sa šest posto, i u 2011. za daljnjih pet posto kada je tržište oglašavanja palo na 1,65 milijardi kuna. Najveći pad od 16 posto zabilježile su tiskovine, potrošnja na oglašavanje u novinama pala je na 457 milijuna kuna. Razlozi leže u općem padu čitanosti i sukladno tome dosegu poglavito magazinskih izdanja te odljevu oglašivačkih budžeta na internet, tumače u HURA-i. Mjerljivi online budžeti rasli su za čak 131 posto, no još uvijek se radi o relativno malim apsolutnim brojkama, jer je tu potrošeno svega 83 milijuna kuna. Investicije u radio oglašavanje smanjene su za 11 posto na 190 milijuna kuna, a u segmentu vanjskog oglašavanja bilježi pad od 16 posto na 140 milijuna kuna, usprkos izborima koji tradicionalno povećaju potrošnju u ovom tipu medija. Oglašivači i dalje najviše troše na televizijama, koje su zabilježile minimalni pad od jedan posto. Tržište TV oglasa iznosilo je u 2011. 765 milijuna kuna, što je gotovo polovica ukupne potrošnje za sve oglase u Hrvatskoj. Iz HURA-e to tumače kao najisplativije oglašivanje: 'Razlog leži u najnižoj cijeni po dosegu, budući da je po konzumaciji medija, TV najjači medij s prosjekom od preko pet sati dnevno gledanja televizijskog programa na ukupnoj populaciji.' Smanjenje budžeta za oglašavanje u HURA-i objašnjavaju padom maloprodaje, nižom kupovna moć stanovništva i općenito poteškoćama u ekonomiji. No smatraju da je smanjenju budžeta pogodovala i kompetitivna situacija među samim medijima i kontinuirani pad cijena oglašavanja, što je rezultiralo činjenicom da je za isti broj oglasa potreban manji budžet.

HURA-ine procjene za 2012. nisu optimistične te se predviđa nastavak negativnog trenda sa smanjenjem od minimalno tri posto, a rast oglašivačkih budžeta očekuju najranije početkom 2013. godine.