Tržište osiguranja na prekretnici

Izazovi za tržište osiguranja su zaoštravanje konkurencije zbog ulaska u EU, primjena pravila Solventnosti II, povećanje rizika koji se pokrivaju nižom premijom, te provođenje projekta financijskog opismenjavanja.

Banka je u utorak organizirala šesti okrugli stol u okviru projekta Tržište osiguranja u partnerstvu s Udruženjem osiguravatelja HGK i uz pokroviteljstvo Euroherc osiguranja. Na okruglom stolu predstavljeni su rezultati istraživanja Banke na Ekonomskom fakultetu. Da imaju novac, studenti bi kao tri prioriteta odabrali ulaganje u banku (59%), stambenu štedionicu (54%) i edukaciju (52%). Za životno osiguranje odlučilo bi se njih 27%, mirovinske fondove 17%, štednju kod kuće 12%..., pokazalo je istraživanje magazina Banka na Ekonomskom fakultetu Zagreb u kojem je sudjelovalo 728 studenata. Većina studenata (81%) smatra da se mladi ljudi trebaju pobrinuti za mirovinsku štednju kroz dobrovoljne mirovinske fondove, životno osiguranje ili neki drugi oblik štednje. No, ostaje visokih 16% studenata koji su odgovorili da se država mora pobrinuti za isplatu mirovina. Anketni upitnik imao je 12 pitanja o ulaganjima, povjerenju u financijske institucije i o razini financijske pismenosti, a istraživanje je provedeno u sklopu projekta financijske pismenosti Tržište osiguranja koji Banka od travnja 2011. provodi u partnerstvu s Udruženjem osiguravatelja HGK. Studenti Ekonomskog fakulteta Zagreb smatraju da za vlastitu financijsku pismenost zaslužuju ocjenu 3, a prosječnom hrvatskom građaninu daju 2. "S obzirom na to da je riječ o studentima razumljivo je da im ulaganje u životno osiguranje nije u fokusu te da je jedan od njihovih prioriteta daljnje školovanje i usavršavanje. Zanimljivo je da su studenti većinom nezadovoljni razinom vlastite financijske pismenosti (iako se radi o studentima ekonomije), a još slabije ocjenjuju prosječnog hrvatskog građanina. To je potvrda da su naše aktivnosti u svrhu financijskog opismenjavanja stanovništva itekako potrebne", komentirala je Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK. Bertoncelj također upozorava na veliki broj mladih obrazovanih osoba koje ne prepoznaju koliko je važno, dapače ključno, da se država postupno rastereti od mirovinskih isplata i da se odgovornost štednje za mirovinu dijelom preseli na pojedince. Na pitanje zašto je u Hrvatskoj slabo razvijeno životno, zdravstveno ili osiguranje imovine 71% ispitanika odgovorilo je da građani ne poznaju dovoljno značaj takvih ulaganja.

"Jasno je da je potrebno educirati građane kroz različite programe financijske, odnosno osiguravateljne pismenosti. I ovo istraživanje na Ekonomskom fakultetu pokazalo je kako je niska svijest o potrebi pojedinih vrsta osiguranja. Kako bismo to ispravili nužna je aktivna suradnja osiguravatelja na programima financijske pismenosti kroz strukovne udruge. No presudna je uloga države, koja bi trebala kontinuirano upozoravati i educirati, počevši od najmlađih generacija", napomenuo je Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja.