TU NEŠTO NE VALJA Izvoz raste 21 posto, a proizvodnja stagnira?

U prvom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja je usporila rast na svega dva posto. S obzirom na to da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je ostao prostor za tako značajan rast izvoza

U srijedu će Državni zavod za statistiku objaviti prvu procjenu kretanja BDP-a za prvo tromjesečje ove godine i ti će podaci pokazati još jedan kvartalni rast, većina analitičara se slaže, oko tri posto. Tom bi rastu snažan doprinos trebao dati i porast robnog izvoza, koji je prema podacima DZS-a u prva tri mjeseca rastao čak 21,1 posto.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, različite institucije objavljuju uglavnom impresivne podatke o rastu hrvatskog izvoza i vijesti su to koje mogu samo veseliti, no neke su činjenice, bez namjere da se otvara sumnja u podatke bilo koje institucije, zbunjujuće, čak i za analitičare koji se dugo godina bave robnom razmjenom s inozemstvom, iako o tome službeno ne žele govoriti.

Jedna od takvih je činjenica da je u istom tromjesečju kad je izvoz rastao 21,1 posto, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj usporila rast, odnosno rasla je tek po stopi od dva posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. S obzirom na to da industrija čini gotovo 90 posto hrvatskog robnog izvoza, a da domaća potrošnja nije pala nego raste, nije jasno gdje je prostor za tako značajan rast izvoza u prvom tromjesečju.
Pitanje provoza

Ni podaci o investicijama koje se tek stidljivo oporavljaju ne sugeriraju u čemu je tajna visokih stopa izvoza. Aktualizira to ponovo pitanje provoza, odnosno prolaska robe iz neke druge države u članice Europske unije. No, Državni zavod za statistiku robni uvoz i izvoz definira kao prelazak robe preko državne granice, iz države ili u državu, a prema svojoj metodologiji ne uključuje robu koja je u provozu kroz Hrvatsku.
Očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 3,1 posto

Većina makroekonomista procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo više od 3 posto na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom kvartalu. Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.
Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine. Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. (Hina)

S druge strane, HNB koji se više koncentrira na statistiku platne bilance, trebao bi ubrajati isključivo robne transakcije kod kojih se dogodila promjena vlasništva između tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu, neovisno je li roba prešla državnu granicu.

Tako je HNB za prošlu godinu napravio značajne korekcije u podacima za izvoz i uvoz roba. Naknadno su vrijednost uvoza smanjili za 5,8 milijardi kuna, dok je vrijednost izvoza smanjenja za 6,1 milijardu kuna. Iako u platnoj bilanci to znači razliku od tek 276 milijuna kuna, zanimljivo je da to znači da je hrvatski izvoz tako smanjen za više od šest posto.
Finino izvješće

Prema podacima DZS-a, izvoz je u prošloj godini iznosio 92,8 milijardi kuna i bio je veći za 5,7 posto u odnosu na 2015. godinu. Podaci koji su cijelu godinu objavljivani o tromjesečnim stopama rasta izvoza, višestruko većima od stopa po kojima je rastao uvoz, na kraju nisu donijeli tako veliku razliku na strani rasta izvoza. Na kraju, uvoz je prema statistici u prošloj godini rastao po tek nešto manjoj stopi, i to od 5,5 posto.

Zanimljivo, podatak o izvozu nudi i Finino izvješće o poslovanju 114.000 obveznika poreza na dobit, izuzev banaka i osiguravateljskih kuća. Prema tom izvješću te su tvrtke u prošloj godini na inozemnim tržištima a prodajom robe ostvarili prihod od 119,4 milijarde kuna, odnosno 6,2 posto više nego godinu dana ranije.

Iako svi ti podaci ukazuju na rast izvoza i to nikako nije sporno, činjenica je da objavljeni podaci otvaraju brojna pitanja, a to je i objašnjenje zašto nekoliko analitičara s kojima smo razgovarali, kako kažu, ne žele žuriti s procjenama o čemu se zapravo radi.