U RH najveći rast organskog uzgoja hrane

Organski uzgoj poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je za 21 % više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila Hrvatska. U 2010. u Hrvatskoj se organski uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više. Znatan rast površina pod organskim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 %, potom u Francuskoj za 61 %, Irskoj za 53 %, Litvi za 49 % i Cipru za 48 %. Područje pod organskim uzgojem hrane povećano je u svim zemljama članicama osim Britanije, gdje su te površine smanjene za 29 % te u Nizozemskoj, za 4 %. Organska poljoprivreda u EU-u obavljala se u 2015. godini na 6,2 % ukupnih korištenih poljoprivrednih površina. Najveći udjel poljoprivrednog zemljišta na kojem se odvija organski uzgoj hrane je u Austriji, 20 % od ukupnih poljoprivrednih površina ili 552.000 hektara. Slijedi Švedska s udjelom od 17 % ili 519.000 hektara te Estonija 16 % ili na 156.000 hektara. U Hrvatskoj je taj udjel krajem 2015. iznosio 4,9 %, dok je krajem 2010. iznosio samo 1,2 %. Najmanji udjel površina na kojima se odvija organska poljoprivreda zabilježen je na Malti, samo 0,3 % ili 30 hektara, potom u Irskoj 1,6 % ili na 73.000 hektara i Rumunjskoj 1,8 % ili na 246.000 hektara. U Eurostatu napominju da je organski uzgoj općenito manje zastupljen u ravnicama, gdje prevladava intenzivniji sustav poljoprivrede.