U vrijeme krize najvažnije je održavanje financijske discipline

Prema Vašem mišljenju, kako će mala i srednja poduzeća poslovati u uvjetima krize? Kako će održati svoju likvidnost, osigurati uredno podmirivanje obveza? Kojim mjerama bi im se moglo pomoći da o(p)stanu na tržištu?

- U prethodnim razdobljima pokazalo se kako je malo i srednje poduzetništvo otpornije na udare te se lakše prilagođava zahtjevima tržišta. No, u uvjetima težeg pribavljanja novca obrtnici i mali poduzetnici ugroženiji su od velikih gospodarskih subjekata. Razlog tomu je što mali poduzetnici nemaju velikih financijskih rezervi za sprječavanje posljedica nelikvidnosti. Osim toga, najčešće su vezani za velika poduzeća, ponajčešće izvozna, te ovise o njima. Dovoljno je da samo jedan u lancu ne plati na vrijeme i dolazi do domino efekta koji najteže podnose obrtnici i mali poduzetnici. Upravo zbog toga u vrijeme financijske i gospodarske krize najvažnije je održavanje financijske discipline.

Izuzetno je važno uskladiti rad svih financijskih ustanova i čimbenika koji brinu o financijama s ciljem zaštite našeg financijskog sustava i gospodarstva. Poduzetnici prije svega trebaju preispitati svoje financijske mogućnosti, imaju li osigurana sredstva za podmirenje svojih obveza. Ovdje ne mislim samo na kreditne obveze, nego i na sve troškove koji se pojavljuju u procesu poslovanja. Potrebno je preispitati opravdanost ulaganja u neke nove projekte, možda je moguće smanjiti troškove planiranih ulaganja ili privremeno odustati od investicije. Vrlo je važno i povećanje produktivnosti, pa je u skladu s tim nužno napraviti analizu troškova i pokušati racionalnije koristiti raspoložive resurse. Također je važno voditi računa o naplati potraživanja te i od poznatih i dugogodišnjih kupaca tražiti instrumente osiguranja naplate kako bi zaštitili svoja potraživanja.

Što je s izvoznicima? Kako im osigurati nastavak poslovanja? Gdje je u tome uloga HBOR-a?

- Hrvatski izvoznici su se među prvima susreli s posljedicama svjetske gospodarske krize i poslovanje im je otežano kako zbog otkazivanja narudžbi, tako i zbog uvođenja novih zahtjeva i certifikata u zemljama izvoza koji do dolaska krize nisu ni postojali, ali na takve načine sada države pokušavaju štititi vlastitu proizvodnju. HBOR je već potkraj prošle godine prilikom predstavljanja ostvarenih poslovnih rezultata najavio kako će naše ciljne skupine u 2009. godini biti izvoznici te mali i srednji poduzetnici. U ovom trenutku je najvažnija činjenica da smo uspjeli osigurati dostatna sredstva te da nismo morali naplatiti kredite odobrene po pripremi izvoza. Naime, ti su krediti kratkoročni, u pravilu do godinu dana, i odnose se na financiranje obrtnih sredstava. U slučaju da smo morali naplatiti ove kredite, bio bi to veliki udar na likvidnost hrvatskih izvoznika.

U razdoblju financijske i gospodarske krize smatramo naročito važnim izvoznicima osigurati mogućnost obnavljanja postojećih kredita za pripremu izvoza, što trenutačno iznosi oko 3,5 milijardi kuna, a uz to i odobravati nove kredite, što će izravno pozitivno utjecati na njihovu likvidnost.

Kako surađujete s poslovnim bankama na poticanju malog i srednjeg poduzetništva?

- HBOR od samog početka surađuje s poslovnim bankama, te je do sada oko 60 posto kredita odobreno upravo putem poslovnih banaka. Za određene grupe poduzetnika za koje poslovne banke nisu iskazivale interes HBOR provodi direktno kreditiranje - to su, primjerice, programi namijenjeni poljoprivrednicima, početnicima, pronalazačima.

Što donosi novi program Kreditiranja proizvodnje? Koliko je novca predviđeno za taj program?

- Program Kreditiranja proizvodnje namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima odnosno proizvođačima koji zbog utjecaja financijske i gospodarske krize imaju problema s likvidnošću. Sredstvima tog kredita bit će omogućeno kreditiranje obrtnih sredstava za pripremu proizvodnje, premošćenje do naplate prodane robe, ili cijeli ciklus od pripreme proizvodnje do naplate prodane robe.

Program će se provoditi putem poslovnih banaka, a prednost u obradi imaju zahtjevi za kredit do iznosa od osam milijuna kuna. Kamatna stopa iznosi tromjesečni EURIBOR + 3,75 posto godišnje, što trenutačno iznosi 5,65 posto godišnje. Ono što posebno želimo naglasiti jest kako taj kredit nije namijenjen poduzetnicima koji su već dulje vrijeme u teškoćama, odnosno koji su i do sada bilježili gubitke u poslovanju. Iznos sredstava namijenjenih provedbi tog kreditnog programa ponajprije ovisi o mogućnosti pribavljanja sredstava, no vjerujem kako ćemo uspjeti osigurati dovoljno sredstava kako za taj, tako i za naše ostale programe namijenjene malim i srednjim poduzetnicima.

Što je s ostalim programima HBOR-a?

- Svi HBOR-ovi programi i dalje su aktivni. S obzirom na ograničenja na međunarodnom tržištu kapitala, u ovom trenutku jedino su moguća zaduženja putem posebnih međunarodnih financijskih institucija koje odobravaju strogo namjenske zajmove. HBOR je za sada osigurao sredstva za malo i srednje poduzetništvo, a pregovaramo za dodatna sredstva namijenjena poljoprivredi i izvozu.

Kakva je suradnja HBOR-a i Vlade za poboljšanje položaja hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva?

- Jedan od primjera dobre suradnje Vlade Republike Hrvatske i HBOR-a na nastojanjima da se poboljša položaj hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva jest i pokretanje našeg novog programa kreditiranja proizvodnje koji je izrađen upravo u okviru mjera koje Vlada poduzima za suzbijanje poteškoća u gospodarstvu izazvanih svjetskom financijskom i gospodarskom krizom. Osim toga, važno je spomenuti i ulogu Vlade odnosno Ministarstva financija u pribavljanju sredstava od međunarodnih financijskih ustanova. HBOR je uložio i ulaže velike napore za pribavljanje sredstava, no bez pomoći Vlade, odnosno Ministarstva financija, ne bismo uspjeli doći do potrebnih sredstava. Naime, prva pregovaračka strana s međunarodnim financijskim ustanovama upravo je Ministarstvo financija.

Kako teku pregovori s EIB-om i drugim financijskim institucijama o osiguranju dugoročnog financiranja za potrebe u ovoj godini?

- U pregovorima s Europskom investicijskom bankom osigurano je 250 milijuna eura namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. Zaključivanje ugovora očekujemo tijekom sljedećeg mjeseca. Osim toga, vode se pregovori s EBRD-om i IBRD-om za pribavljanje dugoročnih sredstava namijenjenih velikim poduzetnicima, poljoprivrednicima, izvoznicima i turističkom sektoru. Ti su pregovori još uvijek u ranoj fazi te nije izvjesno kada će se okončati. Pregovaramo i s njemačkom razvojnom bankom (KfW) o ugovaranju dugoročnog kredita za poljoprivredu.

Htio bih podsjetiti kako smo potkraj prošle godine s CEB-om i KfW-om potpisali dva ugovora na ukupan iznos od 65 milijuna eura, a važno je istaknuti i činjenicu kako je prilikom tih potpisivanja HBOR ostvario povoljne uvjete zaduženja koji su isti kao i prije pojave krize, što potvrđuje povjerenje koje međunarodne institucije imaju u Republiku Hrvatsku i HBOR.

Svi raspravljaju o tečaju kune. Koje je Vaše mišljenje o tomu?

- Za održavanje stabilnog financijskog sustava izuzetno je bitan stabilan tečaj kune, te se potpuno slažem sa stavom Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke o nužnosti očuvanja stabilne kune.