Ugostitelji: Govore da smo preskupi, a inflacija je praktički “pojela” naše povećanje cijena

Sezona je ove godine bila specifična i drukčija u smislu da je srpanj donio manji promet od očekivanog, za razliku od kolovoza, pa i rujna.

Cjelokupna promocija je bila usmjerena na jačanje pred i posezone što se na neki način osjetilo i na samoj sezoni. Kao i činjenica da se u javnom prostoru jako puno govorilo o tome da je Hrvatska skupa pa je sam gost koji bi i došao u Hrvatsku bio donekle skeptičan prilikom odabira ugostiteljskih objekata i svega ostalog.

O ovogodišnjoj turističkoj sezoni već je mnogo toga rečeno, no debate su se uglavnom svodile na to kako je Hrvatska skupa, pri čemu su mnogi apsotrofirali upravo ugostitelje.

Manjak u srpnju
Hrvoje Margan, predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore (HOK), uoči tradicionalnog 37. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK koji se od 23. do 25. studenoga održava u Makarskoj, ukazao je na niz faktora koji su oblikovali sezonu, ponašanje putnika, a samim time i potrošnju u ugostiteljskim objektima. Ukazao je kako je srpanj ove godine donio manjkove, što se, s obzirom na povećan broj zaposlenih u sezoni osjetilo, ali i na niz drugih čimbenika.

- Plus, tu dolazi i do promjene generacija. Naime, Z generacija više se koristi objektima brze prehrane, a tu su i trgovački lanci koji gotovo imaju restoransku ponudu. To je to naše “novo normalno”. Što se tiče dobiti samih ugostitelja u cijeloj toj priči, vidjet će se po bilancama dobiti za ovu godinu. Ali inflacija je praktički “pojela” naše povećanje cijena. Ugostitelji nisu previše dirali cijene, a znamo, s druge strane, koliko je rasla inflacija - kaže naš sugovornik.

Cijene energenata, kao i troškovi zaposlenih su narasli, trgovina je varirala s maržama i sve je to, jasno, utjecalo na konačni rezultat ove sezone. Ne treba zaboraviti niti da se vrijednost neto plaća i doprinosa udvostručila. Ne tako davno, dodaje, djelatnici u ugostiteljstvu su imali prosjek neto plaće oko 670 eura, a danas je to 1.200 eura.

- Takav rast troškova, uvećan po svim parametrima, je trebalo implementirati u cijenu našeg konačnog proizvoda, pritom uzimajući u obzir primjedbe u javnosti da smo skupi, odnosno ostati cjenovno pristupačni. Vratili su se i gosti manje platežne moći, a kada govorimo o cijenama, samo formiranje cijena je u nekim slučajevima “otišlo ukrivo” pa se događalo da jednostavni objekti poput fast-fooda izjednače cijene s pizzerijom. U svemu tome se nama, ugostiteljima i turističkim djelatnicima, učestalo i stalno komuniciralo samo u jednom smjeru, a to je da smo preskupi. To je stvar percepcije utjecaja raznih čimbenika i definitivno se ne može tako jednoznačno razumjeti. Jedno je neopravdano podizanje cijena, a drugo je pokušati održivo poslovati - ističe predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a.

Kaže i kako ugostitelji u Sloveniji, Italiji, BiH i Mađarskoj imaju značajno manje ulazne fakture robe s kojom rade. Dodao je kako se već ovu sezonu vidjelo da je pružena adekvatna “vrijednost za uloženi novac” bila izuzetno dobro prihvaćena kod gostiju na destinaciji i oni ugostitelji koji su to prepoznali, bili su uspješni.

Higijenske prakse
Ukazao je i kako ugostitelji teže održivosti, što znači ne još dodatnih stolica na terasi u špici sezone, već ravnomjerniji promet kroz duži period u godini, a što im pomaže i kod privlačenja djelatnika. Što se tiče pitanja radne snage, njen nedostatak i dalje je jedan od gorućih u hrvatskom turizmu pa tako i ugostiteljstvu. Domaćeg radnika je i dalje teško naći te se stoga zapošljava strance. Ovog ljeta ponovo je bilo ukazivanja na sporost oko izdavanja dozvola za strane radnike, iako su u policijskim upravama činili sve što se moglo s obzirom na broj službenika kojima raspolažu.