Ugostitelji smislili kako izbjeći više poreze, hoće li ih i ostali kopirati?

NAKON što su javno podigli glas protiv povećanja stope oporezivanja, odnosno povećanje PDV-a s 13 na 25 posto te nakon što vlasti nisu popustile njihovim pritiscima, pojedini ugostitelji ipak su smislili kako nadmudriti sustav koji ih, kako tvrde, nepravedno cijedi.

Rješenje je prilično jednostavno, a svodi se na – registraciju nove tvrtke. Osim što novoosnovanim poduzećem nisu obvezni ući u sustav PDV-a, još jedna od pogodnosti tog manevra je što mogu prijavljivati promet kakav god žele – Porezna na ovaj način naprosto nema načina usporedbe, recimo, prometa iz ovogodišnjeg srpnja s onim iz prošlogodišnjeg, a koji je odrađen na drugu pravnu osobu. Uz to, u sustav PDV-a tvrtke automatizmom prelaze tek ako im je prikazani godišnji promet veći od 230 tisuća kuna.

Rupe u zakonu koje se mogu koristiti unedogled

Takve rupe u zakonu mogu se koristiti unedogled, odnosno, vlasnik teoretski može svake godine registrirati novu tvrtku, na nju prenijeti poslovanje ugostiteljskog objekta i poslovati posve 'čisto'. No, kako bi izbjegao višestruko pojavljivanje u sudskom registru i povezivanje s većim brojem poslovnih subjekata, te da bi Poreznoj još dodatno zakoplicirao život, to može učiniti na neku drugu osobu, a odnos riješiti internim ugovorom (jednako kao što internim ugovorima vlasništvo nad svojim tvrtkama skrivaju dužnosnici...)

Problem nisu ni, podučavaju nas ugostitelji, MTU, minimalni tehnički uvjeti, koje svaki ugostiteljski objekt mora imati. "Ako nema diskontinuiteta u radu lokala, on se može prenijeti s jedne na drugu pravnu osobu. Također, nekim sitnim izmjenama može se mijenjati i kategorija ugostiteljskog objekta, naprimjer, iz caffe bara u pivnicu, bistro, itd. Ma, milijun je načina da se zamete trag. Kad se već žele igrati s ugostiteljima, onda će igru i imati...", kaže vlasnik kafića koji planira poslovanje nastaviti preko nove firme.

Tvrtke za 10 kuna

Registrirati j.d.o.o., odnosno, famoznu "tvrtku za 10 kuna", prilično je jednostavno i jeftino. J.d.o.o., odnosno forma društva s ograničenom odgovornošću, osmišljena kako bi olakšala početak poslovanja, funkcionira jednako kao i d.o.o., osim što za njezino osnivanje nije nužno imati 20 tisuća kuna temeljnog kapitala već 10 kuna, a "caka" je u tome što je vlasnik takve tvrtke obavezan udio u dobiti (ako je prikazana) jednom godišnje pretakati u temeljni kapital.

Model kojim se, prema našim informacijama, koristi sve više ugostitelja nije "rezerviran" samo za njihovu branšu. Štoviše, poučeni njihovim primjerom mogli bi ga kopirati poduzetnici iz svih sektora kojima je navrh glave opterećenja koje, pogotovo u različitim kriterijima koje primjenjuje prema 'velikima' i 'malima', generiraju porezne vlasti.