Urod dobar, ne i randman: Od 8 milijuna navodnjavamo manje od 5 posto maslina

Još uvijek postoji zabluda da maslini ne treba navodnjavanje što je ovogodišnja sezona opovrgla na drastičan način. Samo onaj tko je ljetos navodnjavao ima zdrave plodove i u njima više ulja, kaže Nevio Colić. Kako bez otrova protiv štetočinja?!

Slavljenici obično dobivaju poklone, ali ima i izuzetaka. Neki ih i daju, kao što je ovih dana za svoj 30. rođendan obiteljska tvrtka Colić Trade, darovala maslinarima stručni skup i praktikum: Maslinarstvo danas i sutra. Pod tim naslovom stručnjaci i znanstvenici okupljeni u Poduzetničkom inkubatoru u Biogradu na Moru, podijelili su nova znanja o suvremenom maslinarstvu i kako proizvesti više vrhunskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

“Skup smo organizirali u suradnji s gradom Biograd na Moru uz pomoć gradonačelnika Ivana Kneza, koji je vrhunski odradio logisitiku, a znanstvenike i predavače smo okupili mi”, kaže Nevio Colić, vlasnik tvrtke koja već tri desetljeća uspješno djeluje šireći znanja iz praktičnog poljodjelstva, plasira kvalitetne proizvode za potrošače i uspješno surađuje sa znanstvenim institucijama, posebno s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru. Tako su se i na ovaj skup znanstvenici rado odazvali. Besplatno.

Nakon što je gradonačelnik Knez otvorio skup o najnovijim spoznajama u ishrani višegodišnjih drvenastih kultura na području Ravnih kotara govorio je prof.dr.sc. Lepomir Čoga sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

“Već niz godina Colić, MasVin i Vrana d.d. su domaćini terenske nastave našim studentima, a Ravni kotari su idealni i za to”, rekao je profesor Čoga koji je inače rodom iz Zatona kod Šibenika gdje ima obiteljski maslinik pa je svoje izlaganje o ishrani višegodišnjih drvenastih kultura potkrijepio i vlastitim, ravnokotarskim iskustvima.

Na zanimljiv način govorio je o specifičnostima masline u odnosu na ostale voćne vrste. O životnom vijeku, građi korijena i lista, ekološkim uvjetima i, posebno, o načinima gnojidbe “svetog stabla”.

Hraniva od početka vegetacije do dozrijevanja plodova
“Što maslini nedostaje najbolje će pokazati analiza lista”, kazao je Čoga i detaljno pojasnio koje su joj potrebe za hranivima od početka vegetacije do dozrijevanja plodova. Nakon zimskog mirovanja visoke potrebe su za dušikom, fosforom, željezom, cinkom, manganom i bakrom. Ta hraniva se unose uglavnom preko tla.

Tijekom priprema za cvatnju i u samoj cvatnji masline trebaju dušik, fosfor, kalcij, magnezij i bor. Završetkom cvatnje i početkom razvoja plodova visoke su potrebe za dušikom, kalijem, kalcijem, magnezijem, borom te cinkom. Za rast i razvoj plodova nužni su dušik, kalij, kalcij i magnezij. Sva spomenuta hraniva unose se uglavnom preko tla rasipanjem gnojiva ili fertigacijom te folijarno.

“U fazi dozrijevanja ploda visoka potreba maslina je za kalijem kojeg unosimo preko tla rasipanjem gnojiva ili fertigacijom", pojasnio je Čoga. Kad je tlo opskrbljeno kalijem i fosforom, gnojidba mineralnim gnojivima nije potrebna. Tada tlo treba gnojiti organskim gnojivima kao što su zreli stajski gnoj, peletirani dehidrirani stajski gnoj, komposti ili treseti.

Bez otrova protiv štetočinja
O novim pristupima zaštiti maslina govorili su prof dr. sc. Tomislav Kos i doc.dr. sc. Josip Ražov, profesori sa zadarskog Sveučilišta.

“Prije nekoliko desetljeća kada smo govorili o zaštiti maslinika od bolesti i štetnika, fokus je bio na proizvodima koji su najčešće bili druga pa čak i prva skupina otrova. Lebaycid, Rogor, Lindan. .Bili su dosta širokog spektra i toksikološki izrazito nepovoljni. Druge opcije se uglavnom nisu uzimale u obzir”, podsjetio je Ražov.

Danas su u Europi sva takva sredstva zabranjena. Na tržištu su ona izvan skupine otrova i ekološki puno povoljnija, te sredstva dozvoljena u ekološkoj proizvodnji.

Prilikom planiranja zaštite maslinika od štetočinja (bolesti, štetnici i korovi), u obzir se uzimaju sve druge mjere profilakse. “Točna determinacija štetočinje i njegove faze, kritični broj, poznavanje štetočinje, kvalitetna aplikacija sredstva za zaštitu bilja, dobra kondicija i stanje nasada, praćenje i nadzor štetočinje, korištenje svih manualnih i danas digitalnih alata u praćenju i predviđanju njihove pojave te tek na kraju korištenje sredstva za zaštitu bilja i to onih ekološki povoljnijih ili ekoloških”, kaže Ražov.

Stoga, dodaje, danas više ne govorimo o proizvodima za suzbijanje štetočinja nego o integriranim rješenjima kakve i tvrtka Syngenta razvija.

“Uz štetnike muhu, moljca i svrdlaša prijeti i mramorna stjenica. Već radi velike štete u Italiji pa i našoj Istri. Prisutna je i u Dalmaciji, ali ne uzrokuje velike štete. Od bolesti kao što su paunovo oko, olovna bolest, protiv raka masline još nema odgovarajućeg preparata”, upozorava Josip Ražov, ovlašteni agronom i tehnički stručnjak za kontrolu insekata Biocontrols Europe.

Zaštita protiv bolesti još ide napamet
O važnosti prognoze štetnih organizama u maslinarstvu govorio je prof. dr. sc. Tomislav Kos, znanstveni savjetnik na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

“Poboljšanje i primjena modela prognoze populacije štetnika i bolesti te predviđanje gubitaka prinosa, uključujući one uzrokovane klimatskim promjenama, još uvijek je veliki izazov za znanstvenu zajednicu”, rekao je. On smatra da je primijenjeno prognoziranje pojave štetnika i bolesti uglavnom usmjereno na podršku za planiranje ili donošenje odluke o primjeni pesticida. Dodaje da postoji velika potreba za ovim tipom istraživanja kako bi se proširio opseg i procijenile mogućnosti prognoze pojave štetnika i bolesti.