Usprkos koronakrizi i Brexitu - veći izvoz pšenice i svinjskog mesa

Unatoč ekonomskoj krizi koju je pokrenuo Covid-19 i neizvjesnostima vezanim uz Brexit, poljoprivredno-prehrambena trgovina u Europskoj uniji nastavila je rasti u prvih šest mjeseci ove godine. Između siječnja i lipnja, vrijednost njenog izvoza iznosila je 90,2 milijarde eura, što je porast od gotovo 3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno je vrijednost uvoza porasla na 62,7 milijardi eura, što je rast od gotovo 2,5%.

EU je u tom razdoblju zabilježila višak trgovine ovom vrstom proizvoda od 27,4 milijarde eura što je porast od 3% u odnosu na prošlu godinu. Iako su mjesečne vrijednosti izvoza porasle u lipnju nakon pada u svibnju, mjesečna vrijednost uvoza iz EU nastavila je padati slijedeći trend smanjenja od ožujka ove godine. To su jedni od glavnih nalaza sadržanih u mjesečnom izvještaju o trgovini za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine, koje je objavila Europska komisija.

Veći izvoz pšenice i svinjskog mesa, a manji vina
Izvoz poljoprivredno-prehrambene robe EU-a nastavio je snažno postizati dobre rezultate i u Kini, regiji Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA). Izvoz u Kinu porastao je za 2,23 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uglavnom zbog svinjskog mesa kao i pšenice, iznutrica i hrane za dojenčad. U regiji MENA njegova vrijednost najviše je porasla u Saudijskoj Arabiji (za 484 milijuna eura), Alžiru (385 mil. €) i Maroku (313 mil. €). Ovaj je rast bio potaknut snažnom potražnjom za ječmom i pšenicom.

Vrijednost izvoza EU u Veliku Britaniju pala je za 521 milijuna eura u prvoj polovici 2020. godine, pri čemu su glavne kategorije pogođenih proizvoda: vino, meso peradi, pripravci od voća i povrća te maslac. Značajni pad od 440 mil. €, predvođen alkoholnim pićima i likerima, vinom i voćnim sokovima zabilježen je izvozom u SAD, zatim u Hong Kong za 245 i Singapur od 219 mil. €.

Zbog Brexita pad uvoza za 863 milijuna eura
Brexit je također imao velik utjecaj na vrijednost uvoza iz Velike Britanije, koja je pala za 863 milijuna eura. Kategorije proizvoda koje su najviše pogođene su žestoka pića i likeri, tjestenina i peciva te čokolada i slastice. Smanjenje je evidentirano i u vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz SAD-a. Tako je on pao za 304 mil. €, uglavnom zbog soje. Primjećen je i pad uvoza iz Ukrajine za 328 i Indije za 241 milijun eura.