Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Uzgajaju i od zaborava čuvaju stare sorte jabuka

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Snježana Rajačić  

Uzgajaju i od zaborava čuvaju stare sorte jabuka

Da je obitelj Nade i Branka Čegeca iz Martinovca Zelinskog uvelike ekološki osviještena, potvrđuju i poljodjelskim aktivnostima kojima se bave. Proizvode ekološki raž, pšenicu, zob i kukuruz, a diče se i prvom hrvatskom ekološkom proizvodnjom vina.

Na 17 hektara zemlje vrijedni Čegeci ustrojili su ekološko carstvo u kojem se uzgaja kemijski netretirano povrće i voće. Upravo su im dva voćnjaka zaživjela sa sedamdesetak stabala jabuka isključivo starih sorti. Željeli su, kažu, očuvati nekadašnje sorte jabuka koje, na žalost, odumiru, a voće tradicionalnog uzgoja ne može se kupiti u trgovinama.

Ustroj voćnjaka davnašnja je želja supružnika koji su pored prvog voćnjaka podignutog 1997., prije dvije godine zasadili još jedan. Za prvi urod voćaka valja čekati i do osam godina, kažu Čegeci, čiji ekološki svjetonazor i praktičan rad slijede sin Ivan, maturant Poljoprivredne škole, i kći Helena, ekonomistica. Na golemom imanju radi se od jutra do sitnih sati, pa iako prvi plodovi jabuka stižu u lipnju, posla ima - od orezivanja voćki, košnje trave i drugog. Visokostablašice mogu rasti i do osam metara, a sade se u siječnju dok je vegetacija u mirovanju. Berba jabuka obavlja se ovisno o rodu određene sorte, kažu Čegeci. Dodaju da petrovka prva daje plod (lipanj), krivopeteljka rađa u rujnu, a početkom studenoga božićnica, poznata i kao kolačara i pogačara.

Lani je obitelj prvi put ubrala rod iz voćnjaka zasađenog 1997. godine, a sve su im sorte dobro rodile što zahvaljuju i plodnoj zemlji zelinskoga kraja. Većina danas živućih stablašica posađena je sredinom prošlog stoljeća, a sadile su se ponajprije zbog voća i kao hrana seoskog stanovništva. Voće se konzumiralo svježe, prerađivalo se i u ocat, vino, rakiju ili se sušilo. Radili su se pekmezi i kompoti, pa se voće moglo sačuvati i za zimu.

Određene su se vrste mogle čuvati i u svježem stanju od zime do proljeća. Jedna od njih je i sorta boskop, poznata i kao krupna kožara. Podrijetlom je iz Nizozemske, bujnog je rasta, a dozrijeva koncem rujna. Plodovi su joj krupni, nepravilni i s debelom pokožicom. Izražene je arome i spada među najbolje sorte jabuke. Na važnosti dobiva i kao dijetna jabuka koja dobro podnosi pritiske i transport.

»Urod iz voćnjaka ubuduće namjeravamo plasirati na ekosajmovima, jer je starih sorti jabuka na tržištu malo«, kažu supružnici čije je obiteljsko gospodarstvo od Zagrebačke županije dobilo diplomu za ekološko vinogradarstvo i vinarstvo.

Za svoja su se vina, graševinu, traminac, chardonay i zweigelt okitili mnogim zlatnim priznanjima, a uspjeh očekuju i u proizvodnji voća.


Komentari članka

Vezani članci

Branko Roglić: Vino je emocija, nasljeđe, identitet, povezanost s mjestom rođenja

25.09.2025.

Naš poznati poduzetnik u svojoj je rodnoj Župi Biokovskoj još sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća započeo obnovu vinograda. Danas su ondje Chardonnay, Pinot Sivi i Žilavka, ali i nova vinarija.

Hrvatska eko-proizvodnja gubi dah – kupci nepovjerljivi, sektorska politika nepoticajna

23.09.2025.

Nedavno je Ekonomski institut Zagreb objavio analizu iz koje je razvidno kako Hrvatska nije uspješna zemlja kad je riječ o ekološkoj proizvodnji hrane. Primjerice, u razdoblju između 2018. i 2023. ekološka je proizvodnja voća smanjena gotovo tri puta, a

Kreće berba jabuka: Mumificirane plodove ne ostavljajte u voćnjaku

15.09.2025.

Berba krušaka gotovo je završena, a uskoro kreće berba najviše zastupljenih sorti jabuka, među kojima su Idared i Zlatni delišes. Kao i svake godine, plodove napada gljivica Monilia fructigena, uzročnik truleži plodova jabučastih voćaka.

Tvrtke traže tisuće berača, doznali smo koliko ih plaćaju

22.08.2025.

Podravka grupa u potrazi je za 85 sezonaca za berbu voća i povrća u Podravini i Slavoniji. Njihova tvrtka PIK Vinkovci tako traži 50 berača paprika, a nude im dnevnicu od 40 eura. Vukovarski Vupik u potrazi je za 30 berača luka i krumpira.

Grožđe, od antičkih vinograda do globalnog biznisa teškog milijarde dolara

19.08.2025.

Danas vinova loza zauzima oko 6,7 milijuna hektara širom svijeta, a godišnja proizvodnja grožđa iznosi približno 75 milijuna tona. Više od polovice tih količina dolazi iz samo pet država

Tag cloud

  1. 2787 članka imaju tag turizam
  2. 2641 članka imaju tag hrvatska
  3. 1758 članka imaju tag svijet
  4. 1437 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1965 članka imaju tag financije
  6. 1538 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1633 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1223 članka imaju tag investicije
  11. 1296 članka imaju tag industrija
  12. 1068 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1049 članka imaju tag menadžment
  14. 1166 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 659 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag poticaji
  19. 666 članka imaju tag tehnologija
  20. 701 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 392 članka imaju tag potpore
  23. 965 članka imaju tag kriza
  24. 502 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 526 članka imaju tag porezi
  27. 482 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 493 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 447 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor