Uzgoj fajferica upeterostručen, na snagu stupa novi uzgojni program

Posljednjih godina svinjogojstvo u Hrvatskoj doživljava promjenu. Konvencionalni svinjogojci našli su se u velikim problemima, dok je rast doživio uzgoj crne slavonske svinje. U 10 godina uzgojni potencijal povećao se 5 puta, a sada se ide u i ozbiljniji pristup proizvodnji kroz novi Uzgojni program crne slavonske svinje, koji je u predstavljen i u Osijeku.

"Novi uzgojni program je osnovni dokument za uzgoj kojeg donosi i usvaja Udruga uzgajivača temeljem Zakona o stočarstvu, a potvrđuje Ministarstvo. Dokument kojim se utvrđuje što mi želimo, gdje želimo pasminu usmjeravati, gdje ju vidimo u budućnosti i njena proizvodna svojstva kao takva, želimo li ih zadržati, poboljšati, da li u izvornom kao sad, da li je modernizirati", kaže Dominik Knežević, predsjednk Udruženja UCSS Fajferica.

Trenutni program je napravljen prije nekih 6 godina kada je osnovana udruga - dosta na brzinu. Zatim su se unutar godinu, godinu i pol odlučili za izradu novoga, boljeg, poboljšanog koji će, dodaje, biti malo opterećenje za uzgajivača.

"Uvodi se testiranje nazimica - ne može više uzgajivač prodavati žensko rasplodno grlo pod prase. Mora doći do određene dobi, određena komisija mora izaći van, dati ocjenu, uzeti uzorak tkiva za banku gena... Malo će biti opterećenja za uzgajivače, ali će doći do unapređenja pasmine i poboljšanja uvjeta za proizvodnju suhomednatih proizvoda i svježeg mesa", objašnjava Knežević.

Gotovo 20 godina Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca bavi se uzgojem fajferica. "Izazovi su veliki. crna slavonska svinja nije zahtjevna, ali zahtijeva da bude na otvorenom, u prirodi i da se hrani prirodnom hranom", kaže dodajući da se u 20 godina dosta toga promijenilo. Udruga je bila u Otoku, sad je to na nivou Hrvatske i pri Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

Meso je, dodaje, iznimno kvalitetno - što znači da nema problema s plasmanom. "Mi imamo preradu već 15 godina, mala je, ali sve što imamo to prodamo na kućnom pragu. Kupci su prepoznali kvalitetu. Treba nam veći pogon za preradu, ali bez pomoći EU fondova teško je ići u širenje, skupo je", kaže.

Inače, revitalizacija fajferice je krenula 90-ih godina. S početnih 400 do 500 komada, danas imamo pet puta veći broj svinja. "Osnivanjem udruge su se neke stvari poboljšale. Neki vole reći da je to trend. Radimo već dugo na tome i to je rezultat ne samo nas uzgajivača već i određenih kuhara, klaoničara, prerađivača, jedan napor da završi na stolovima hrvatskih restorana", zaključuje Knežević.