Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Stu 2014

Velika prilika Hrvatske na tržištu ekoproizvoda vrijednom 23 milijarde eura

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Velika prilika Hrvatske na tržištu ekoproizvoda vrijednom 23 milijarde eura

Ekoproizvodnja ima svijetlu budućnost, a Hrvatska ima posebno veliku priliku u tom sektoru jer je sastavni dio najvećeg tržišta za takve proizvode u svijetu – Europske unije, zaključak je Okruglog stola Ekoproizvodnja koji se danas u organizaciji Poslovnog dnevnika održao u Zagrebu. Europsko tržište organskih te bio i eko proizvoda vrijedilo je u 2012. godini, za koju zadnju postoje službeni podaci, vrijedilo je 23 milijarde eura. Najviše otpada na Njemačku s 6,6 milijardi eura, nakon toga dolaze Francuska s 3,8 milijardi i Velika Britanija s 1,9 milijardi eura.

Prosječno najviše na ekološke proizvode troše Danci i to 159 eura godišnje po stanovniku, a slijede Austrijanci s 127 eura. Kako pojašnjava Darija Musulin, načelnica za ekoproizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, za Hrvatsku još ne postoje precizni podaci jer ćemo u EU statistiku ući tek od 2013. godine, no po nekim izvorima se procjenjuje da je vrijednost našeg tržišta 104 milija eura, a od čega 15 posto otpada na ekološko vino.

U Europskoj unije je pod ekološkim tretmanom ukupno 9,6 milijuna hektara, a što je veliki rast zadnjih godina jer je samo 2002. godine bilo svega 5,8 milijuna hektara ekoloških površina. Najviše takvih površina ima Španjolska, 1,8 milijuna hektara, druga je Italija s 1,1 milijuna, a slijede Njemačka i Francuska. Očekuje se da će za 2013. podaci pokazati da je ukupna ekološka proizvodnja u EU premašila površinu od 10 milijuna hektara. Na zajedničkom tržištu je u 2012. bilo 270 tisuća subjekata vezanih uz ekoproizvodnju, a od čega 235,4 tisuća proizvođača.

Hrvatska je još skromna po tom pitanju jer ukupno raspolažemo sa svega 40.640 hektara površina koje su na neki način povezane s ekološkom proizvodnjom. Od toga je 17.301 hektar službeno u ekoproizvodnji, a ostatak je u nekoj od prijelaznih faza prilagodbe. Na našem tržištu djeluje na ekotržištu ukupno 1706 subjekata, a od čega 1609 proizvođača. Od ukupnih površina, 20,5 tisuća hektara se odnosi na oranice, a 14,3 tisuće na pašnjake.

Visokodohodovni voćnjaci, vinogradi, maslinici te posebice površine za povrće su zastupljeni s malim ili čak i simboličnim vrijednostima. "Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije niti upoznat s ekoproizvodnjom i njezinom vrijednošću. Samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a 54,4 posto ih kupuje rijetko. Od onih koji kupju, 54,5 posto njih to čini u trgovačkim lancima, 37 posto na tržnicama, 17 posto u specijaliziranim trgovinama,te 13,6 posto u drogerijama", navodi Musulin.

Da je stanje u hrvatskoj ekološkoj proizvodnji vrlo konfuzno, potvrđuje i Marin Fucijaš, vlasnik tvrtke za inspekciju ekoproizvodnje "Prva ekološka". "U Hrvatskoj nisu riješeni neki temeljni preduvjeti za bilo kakvu poljoprivredu, a samim tim i za ekološku. Za početak, ima puno neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na puno zemljišta. Ne možete nekome dati najam zemlje na godinu dana – to ne funkcionira. Uvjeren sam da imamo i milijun hektara državne i privatne neobrađene zemlje za koju ne postoje čisti papiri. Što se tiče ekoproizvodnje, u praksi svaki dan uviđam da nemamo stručnog kadra koji bi mogao savjetovati i pratiti ovaj sektor. Štoviše, sve češće se susrećem da moji novi zaposlenici, mladi agronomi, ne mogu prepoznati djetelinu ili suncokret u nekoj fazi rasta, a da o nekim poljoprivrednim procesima niti ne govorim", kaže Fucijaš.

Dodaje da često i njegova inspekcijska tvrtka, iako joj je formalno to zakonski zabranjeno, često izlazi proizvođačima u susret sa savjetima što i kako učiniti. "Od 21 hrvatske županije, njih devet nema savjetodavnu službu za ekoproizvodnju, a usudio bih se reći da u čitavom sustavu postoji samo jedna osoba koja zbilja zna što radi, a ona za godinu ili dvije ide u mirovinu", navodi Fucijaš. Na njegovom tragu je i Jurica Jašinski, vlasnik Farma Apexa iz Vojnića koji je sa svojim kolegama iskrčio 700-injak hektara zemljišta u tom dijelu Hrvatske te gdje je pokrenuto 15 tvrtki iz sektora ekoproizvodnje. "Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i inertnost birokracije nam onemogućava neki jači iskorak. Mi za većinu toga zemljišta ne možemo dobiti poticaje jer ono nije registriranu u ARKOD-u i drugim bazama podataka. Najžalosnije je da mi ni sami neznamo, usprkos velikom trudu, kako probiti te barijere jer nas u svakoj instituciji upućuju da na neku drugu jer da su oni nenadležni ili da ne znaju što nam je činiti", žali se Jašinski. Primjer OPG-a Božice Žeželj iz Budinšćine u Zagorju pokazuje da se ipak i s malim ali kvalitetnim količinama robe može uspjeti na tržištu. Njezino ex-vlastelinsko imanje, na kojem se proizvodi hrana od oko 900. godine, raspolaže s 10-ak hekrata, a glavna artikal su joj jabuke koje se uzgajaju na 3,6 hektara. "Kada smo se odlučili za ekoproizvodnju imali smo u našem voćnjaku urod od 60-ak tona jabuka godišnje.

U prijelaznom razdoblju to je palo na šest tona, a nekad i na manje. Iako smo bili u panici, s vremenom smo shvatili pravu vrijednost ekološke prooizvodnje i ne mogu reći da smo požalili", kaže Žeželj koja se da ovaj način proizvodnje odlučila u suradnji s Bio vegom, najvećim domaćim lancem ekotrgovina pod brendom Bio-bio. Vlasnica Bio vege, Jadranka Boban, kaže da je vrlo teško bazirati trgovački lanac na isključivo domaćom proizvodnji. "Mi u našem lancu držimo oko 3000 artikala, a od čega 30 posto otpada na domaće proizvođače. Svjesna sam da se mnogi manje proizvođači ne odlučuju na prisutnost u velikim trgovačkim lancima zbog strogih i nepovoljnih uvjeta te malih marži. No, i trgovina ima svoju logiku i interes pa ni mi ne poslujemo sa svim domaćim proizvođačima ekoproizvoda", kaže Boban. Kao veliki problem vlasnica Bio vege vidi nelojalnu konkurenciju koja bez ikakvih kriterija i certifikata prodaje robu reklamiranu kao bio, eko ili organsko.

Nepovoljni uvjeti u velikim trgovačkim lancima bili su i razlog da tvrtka Eko Sever vlasnika Marija Severa izađe iz njih i orijentira se na vlastiti prodajni sustav. "Pomaka u zadnjih 20 godina ima, ali sve je to presporo. Od kada smo ušli u EU, mi nemamo problema s prodajom naših proizvoda. Što ne prodamo u vlastitom prodajnom lancu, ide poznatom kupcu u Italiju i Njemačku. I on veliki problem vidi u sivom tržištu koje ruši cijenu i kvalitetu te zbunjuje kupce.

"Inspekcije kontroliraju samo registrirane ekoproizvode, s kojima u pravilu nema nikakvih problema, no ne postoji rješenje što s onima za koje se službeno nezna", pita se Sever. Milka Kosanović, voditeljica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca, ističe da je problem što se poljoprivreda u Hrvatskoj i dalje ne promatra kroz ekonomsku prizmu te se i već godinama inzistira na nekoj tradiciji sadnje nekonkurentnih i niskodohodovnih žitarica. "Ekoproizvodnja je velika prilika za Hrvatsku, ali se mora dogoditi "klik" u glavama ljudi te da se ne orijentiraju samo na sijanje pšenice i kukuruza. Mora se puno napraviti i po pitanju uređenja sustava, pogotovo u sferi imovinsko pravnih odnosa s državnim i neobrađenim privatnim zemljištem. Privatno vlasništvo je nepovredivo, ali isto tako vlasništvo i obvezuje", naglašava Kosanović.


Komentari članka

Vezani članci

Izabrani najbolji mladi europski poljoprivrednici 2026, Hrvatsku je predstavljao Željko Malnar

20.11.2026.

Mladi poljoprivrednici predstavili su svoje projekte, a u raspravama su otvorena pitanja financiranja, konkurentnosti i opstanka obiteljskih gospodarstava.

Europska komisija Hrvatskoj odobrila četvrte izmjene Strateškog plana ZPP-a, evo što je novo

19.11.2026.

Očekivani učinak izmjena je bolja usklađenost intervencija s provedbenim potrebama, veća otpornost sektora, dostupnije financiranje, navode iz Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju resornog ministarstva.

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk